Pređi na sadržaj

Sakralni pleksus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sakralni pleksus
Lumbosakralni pleksus - grane sakralnog pleksusa.
Odnosi sakralnog pleksusa. Disekcija bočnog zida karlice sa sakralnim i pudendalnim pleksusom.
Detalji
SinonimiKrsni splet
Nazivi i oznake
Latinski nazivplexus sacralis
TA98A14.2.07.027
TA26539
FMA5909
Anatomska terminologija

Sakralni pleksus je jedan od dva nervna pleksusa u sastavu lumbosakralnog pleksusa koji izlazi iz lumbalnih i sakralnih pršljenova (L4-S4).[1] On obezbeđuje motorne i senzorne nerve za zadnji deo butine, većinu potkolenice i stopala i deo karlice.

Anatomija

[uredi | uredi izvor]

Sakralni pleksus formiraju:

  • lumbosakralno stablo
  • prednji deo prvog sakralnog nerva
  • delovi prednjih odeljenja drugog i trećeg sakralnog nerva

Nervi koji formiraju sakralni pleksus konvergiraju prema donjem delu većeg išijadičnog otvora i spajaju se u spljoštenu traku, od čije prednje i zadnje površine izlazi nekoliko grana. Sama traka se nastavlja kao išijatični nerv, koji se deli na zadnjoj strani butine na tibijalni nerv i zajednički fibularni nerv. Ova dva nerva ponekad nastaju odvojeno od pleksusa i u svim slučajevima njihova se nezavisnost može pokazati disekcijom.

Često se smatra da su sakralni pleksus i lumbalni pleksus zapravo deo jednog velikog nervni pleksus, lumbosakralnog pleksusa, koji su povezani lumbosakralnim stablom

Anatomski odnosi

[uredi | uredi izvor]

Sakralni pleksus leži na zadnjem delu karlice ispred mišića piriformisa i karlične fascije. Ispred nje su unutrašnja ilijačna arterija, unutrašnja ilijačna vena, ureter i sigmoidni kolon.

Gornja glutealna arterija i vena prolaze između lumbosakralnog stabla i prvog sakralnog nerva, a donja glutealna arterija i vena između drugog i trećeg sakralnog nerva.

Nervi sakralnog pleksusa

[uredi | uredi izvor]

Svi nervi koji ulaze u sastav sakralnog pleksus, sa izuzetkom trećeg sakralnog nerva, dele se na ventralni i dorzalni deo, a nervi koji nastaju iz njih prikazani su u tabeli ispod:

Nervi sakralnog pleksusa.[2]
Naziv Polazište Tok Područje inervacije
Plexus ischiadicus-rr.ventrales L4, L5
S1, S2, S3
L4 и L5 formiraju truncus lumbosacralis.
• Sakralne grane izlaze kroz foramina sacralis pelvina i formiraju pleksus koji se prislanja uz m.piriformis
• Prema dole se od pleksusa kroz foramen infrapiririforme nastavlja veliki sedalni živac.
• Između lumboskralnog trunkusa i S1 prolazi a. glutea pelvina superior, a između S2, S3 а. glutea inferior
• Sa lumbalnim spletom formira lumbosakralni pleksus i anamostozira sa pudendalnim i kokcigealnim pleksusom.
• Inerviše:
m.gemellus tuberalis, i m.quadratus femoris (L4,L5,S1,)
m.gemellus spinalis, m.obturator internus ,(L1,S1,S2)
m.piriformis (S1,S2)
• Senzornim delom inerviše sedalnu regiju i nogu.
Grane:
1.
n. gluteus superior
2.
n. gluteus inferior
3.
n. cutaneus femoris post.
4.
n.ischiadicus
1. L4,L5
S1,(S2)

2. (L4),L5,
S1,S2

3. S1,S2,S3
4. L4, L5
S1, S2, S3
1. Motorna grana, izlazi krozforamen suprapiriforme iz karlice
2. Motorna grana, izlazi kroz foramen interpiriforme iz karlice
3. Senziorna grana, koja izlazi kroz foramen intrapiriforme ispod velikog sedalnog mišića i formira -{nn.clunium interioris i rr.perineales}
4. Motorni i senzorni živac, izlazi kroz foramen interpiriforme prelazi preko m.quadratus femoris, leži između srednje kvrge i velikog obarača, ispod velikog sedalnog mišića, zatim na velikom adduktoru pokriven sa fleksorima bedra.
Na vrhu čašične jame kolena, deli se na lišnjački i golenjački živac.
1. Inerviše m.gluteus med.m minimus, m.tensor fasciae latae
2. Inerviše m.gluteus maximus
3. Inerviše donji deo sedalne regije i kožu zadnjeg dela m. piriformisa
4. Inerviše, pre nego se deli;
m.aductor magnus (L5,S1),
m.semitendineus (L4,L5,S1,S2) ,
caput longum m.bicipitis (S1,S2,S3) ,
m.semimembranaceus (L5,S1),
caput breve m.bicipitis (L4,L5,S1) .
Grana:
n. peroneus communis:
L4, L5
S1, S2, S3
• Motorni i senzorni živac. Leži na tibijalnoj ivici bicepsa, ide zatim spolja ispod glavice fibule i deli se na;n. peroneus profundus i n. peroneus superficialis • Inerviše kožu zadnje strane potkolenice
Grane:
1.
n.cutaneus surae lateralis
2.
n. peroneus superficialis
3.
n. peroneus profundus
L4, L5
S1, S2, S3
1. Senzorni živac, koji prelazi preko fibularne glave gastroknemijusa, probija fasciju i dolazi do fibularnog malola.
2. Pretežno senzorni živac. Leži između oba fibularna mišića, probija fasciju na donjem kraju potkolenice i spušta se na dorzum stopala kao n.cutaneus dorsalis medialis et intermedius
3. Pretežno motorni živac. Prolazi kroz početnu tetivu drugog fibularnog mišića i drugog ispružača prsta, ulazi zatim u sulcus cruralis medialis i dolazi ispod lig.retinaculum mm.extensorum superius i inferius na dorzum noge.
2. Inerviše oba fibularna mišića i kožu spoljne strane potklenice i dorzuma noge i to I, II i tibijalnu stranu III prasta do srednje falange (tibijalni deo), zatim fibularnu stranu III, IV i tibijalnu stranu V prsta (središnji deo).
3. Inerviše prednju grupu mišića potkolenice, m.extensor digitorum brevis i kožu dodirnih strana I i II prsta.
Grana:
n. tibialis
L4, L5
S1,S2,(S3)
• Motorni i senzorni živac koji nastavlja tok išijadikusa.
U čašičnoj jami leži površno, zatim prolazi između dve glave gastroknemijusa i ulazi u poplitealni kanal,
leži ispred soleusa i dolazi
do iza tibijalnog maleolusa, gde prolazi tarzalni kanal, i deli se u n.plantaris medius i lateralis
•Inerviše zadnju grupu mišića potkolenice i mišiće stopala, a sinzitivnom granom kožu zadnje strane potkolenice, plantu i prste.
Grane:
1.
n. suralis
2.
rr.musculares
1. S3
2.S1, S2, S3
1. Senzorni živac lista, prati malu safenu i dolazi na spoljnu stranu noge i stopala.
2. Mišićne grane inervišu mišiće: m.popliteus, m.plantaris, m.gastrocnemius, m.tibialis posterior
• Inerviše kožu pete, spoljnjeg gležnja i fibularnu stranu V prsta

Klinički značaj

[uredi | uredi izvor]

Sakralna pleksopatija je poremećaj koji utiče na nerve sakralnog pleksusa. Obično je uzrokovana:

  • traumom,
  • kompresijom nerva,
  • vaskularnim oboljenjem,
  • infekcijom.

Simptomi mogu uključivati bol, gubitak kontrole motornih funkcija i senzorne deficite.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ross, Lawrence M.; Schünke, Michael; Voll, Markus, ur. (2006). Thieme atlas of anatomy - Latin nomenclature: general anatomy and musculoskeletal system; 100 tables. Stuttgart: Thieme. ISBN 978-1-58890-419-5. 
  2. ^ Medicinska enciklopedija. 3. Zagreb-Beograd 518: Medicinska knjiga. 1968. str. 509—518, 678—679. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).