Saturn (bog)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Saturn proždire svoga sina, naslikao Piter Pol Rubens

Saturn je bio otac vrhovnog boga starih Rimljana, a Grci su ga zvali Hron. Bio je sin Tere i Cela, muž boginje Ops koja je bila i njegova sestra. Sinovi su mu Jupiter, Neptun i Pluton, a kćerke Junona, Vesta i Cerera.[1]

Bio je, između ostalog bog vremena, obilja i bogatstva. Njegova vladavina je prikazana kao zlatno doba obilja i mira, što su opisali Hesiod i Ovidije.

Saturn se posebno slavio tokom šestodnevnog praznika Saturnalija[2] svakog decembra.[3] Praznik je proslavljan prinošenjem žrtava u Saturnovom hramu na rimskom forumu i javnim gozbama, koje su pratile razmene poklona, stalne zabave i karnevalska atmosfera koja je ignorisala rimske društvene norme: kockanje je bilo dozvoljeno, a gospodari su služili svoje robove.

104. godine p. n. e. plebejski tribun Lucije izdao je kovanicu denar na kojoj se prikazuje Saturn kako vozi kočiju sa četiri konja, vozilo koje se povezuje sa vladarima, generalima i bogovima sunca.

Planeta Saturn i subota, dan u nedelji su nazvani po njemu.

Jupiter je prema izvorimasvrgnuo svog oca i proglasio se za kralja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Saturn - mitologija”. Opšte obrazovanje. Pristupljeno 4. 2. 2020. 
  2. ^ „Enciklopedija”. 
  3. ^ „Nacionalna Geografija”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]