Saša Hadži Tančić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Saša Hadži Tančić
Puno imeSlavoljub
Datum rođenja3. novembar 1948.
Mesto rođenjaLeskovacFNR Jugoslavija
Datum smrti15. maj 2014.
Mesto smrtiNišSrbija

Saša Hadži Tančić (Leskovac, 3. novembar 1948Niš, 15. maj 2014)[1] bio je srpski književnik. Njegovo kršteno ime je Slavoljub.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 3. novembra 1948. godine u Leskovcu u staroj građanskoj porodici od oca Vladimira i majke Vere.[2] Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nišu, diplomirao (24. novembra 1970) na Višoj pedagoškoj školi u Nišu srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost, a 1994, u Prištini, na Filozofskom fakultetu na Odseku za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik stekao diplomu profesora književnosti. Bio je novinar „Narodnih novina[3] u Nišu (1971—1977) i glavni i odgovorni urednik IP „Gradina“ (19891994), kada postaje profesor u Srednjoj muzičkoj školi, pa direktor Umetničke škole u Nišu. Bio je imenovan na mesto pomoćnika ministra kulture u Vladi Republike Srbije, ali dužnost nije preuzeo. Potom je direktor Narodne biblioteke u Leskovcu (20022006) i Narodnog pozorišta u Nišu (20062009). Sve ovo vreme bio je i urednik sledećih časopisa i listova:

  • Časopis za književnost, umetnost i kulturu Gradina [4] (1978 - 1989);
  • Časopis za književnost, umetnost i kulturu Osvit[5] (1991 - 1999);
  • List naučni i književni Leskovčanin [6] (1996 - 2001);
  • Srpski list za duhovitost i satiru Leskovačka mućkalica.[7] (2002);
  • Časopis za znanje, verovanje, stvaranje, vrednovanje Uspenja.[8] (2007 - 2009)
  • Elektronski književni časopis Legat [9] (2004 - 2006)

Saša Hadži Tančić je bio član Udruženja književnika Srbije i Srpskog PEN centra.

Živeo je u Nišu. Umro je 15. maja 2014. godine u Nišu.

Dela[uredi | uredi izvor]

Zbirke pesama[uredi | uredi izvor]

  • Zapisan svršiće se svet (Gradina, Niš, 1973)
  • Pejzaž s dušom (Naša reč, Leskovac, 1995)
  • Lična smrt[10]
  • Psalmi za 2000 (Grafika „Galeb”, Niš, 2001)

Zbirke pripovedaka[uredi | uredi izvor]

  • Jevrem, sav u smrti, Prosveta, Beograd, 1976.
  • Savršen oblik, Prosveta, Beograd, 1984.
  • Silazak u vreme, Prosveta, Beograd, 1987
  • Zvezdama povezani, Prosveta/Književne novine, Beograd, 1990.
  • Ivicom, najlepši put, (Svjetlost, Sarajevo, 1990)
  • Galopirajući vojnik, Srpska književna zadruga, Beograd, 1991.
  • Skidanje oklopa, Prosveta, Niš, 1993.
  • Hram u koferu, Prometej, Novi Sad, 1995.[10]
  • Nebeska guberniija, Prosveta, Beograd, 1997.
  • Ratna prestonica, Rad, Beograd, 2007.
  • Kafkin sin, Rad, Beograd, 2008.
  • Lepi grobovi, Tanesi, Beograd, 2010.

Saša Hadži Tančiđ je priredio dve zbirke izabranih priča iz svojih ranijih izdanja:

  • Ključ za čudnu bravu, Prosveta, Beograd, 1994;
Jevrem, sav u smrti, Povratak Mihaila Stankovića, Živim po receptu, Mesto pod suncem, Slepi Vidoje o Sklapajući oči - iz zbirke JEVREM, SAV U SMRTI
Mama i svi ostali troškovi, Nikoga živog od Didovićevih i Dani do Nove godine - iz zbirke MAMA I SVI OSTALI TROŠKOVI
Ivicom, najlepši put, Udes, Sekirice, Svadba, Ključ za čudnu bravu, Dunja, Dvoraki, Tužička i Crna bašta - iz zbirke IVICOM, NAJLEPŠI PUT
Namere i opredeljenja (pogovor autora u svojstvu priređivača)
Povratak u Nais. Prikazanje anđela u crkvi svetog Pantelejmona nadomak Niša u vreme susretanja srpskog župana Nemanje i nemačkog cara Barbarose, Caričin grad, Osvajanje, Lik za kojim tragam, kao za likom sveta i Kula od lobanja - iz zbirke ZVEZDAMA POVEZANI
Karaveštice, Potres, Provera, Osveta, Krtica i Zidari - iz zbirke SILAZAK U VREME
Ljubav, Savršen oblik, Galopirajući oblik, Iskušavanje čula, Talog i Hram u koferu - iz zbirke SAVRŠEN OBLIK
Kritička samosvest pripovedača (predgovor autora u svojstvu priređivača)

Miroljub Joković je priredio izbor: Najlepše priče Saše Hadži Tančića, Raška škola/Tanesi, Beograd, 2012.:

Osvajanje, Caričin grad, Lik za kojim tragam kao za likom sveta, Povratak u Nais, Prikazanje anđela u crkvi svetog Pantelejmona nadomak Niša u vreme susretanja srpskog župana Nemanje i nemačkog cara Barbarose, Kula od lobanja, Krstaši, Hram u koferu, Prastari, Pralja i Dugme
Pismo – paradigma za smrt velikih priča (predgovor priređivača)

Antologije u kojima su objavljene Hadži Tančićeve priče[uredi | uredi izvor]

Romani[uredi | uredi izvor]

  • Sveto mesto (Rad, Beograd, 1993)
  • Crvenilo (Prosveta, Beograd, 1995)
  • Karavan Svetog Vlaha (Prosveta, Beograd, 2002)
  • Melanholija (Rad, Beograd, 2006)

Ogledi, eseji i studije[uredi | uredi izvor]

  • Paralelni svetovi, Gradina, Niš, 1979.
  • Paralelni svetovi, Gradina, Niš, 1989.
  • Poetika odloženog kraja, Prosveta, Beograd, 1999.
  • Romani Milivoja Perovića, POND, Leskovac/SIIC, Nip, 2002.
  • Prokletstvo, konačna vedrina, Rad, Beograd, 2002.
  • Povlašćena mesta, Niški kulturni centar, Niš, 2005.
  • Koren, koprena, Fileks, Leskovac, 2006.
  • Iz dubina književnog deka, Niški kulturni centar, Niš, 2007.
  • Šest prozora i horizont, Službeni glasnik, Beograd, 2010.

Priređivački rad[uredi | uredi izvor]

  1. KORAK MEĐU TAJNAMA Poezija mladih pesnika Niša; „Gradina“ i Književna omladina Niša, Niš 1980.
  2. Stevan Sremac STARO VREME – NOVO ČITANjE: „Gradina“, Niš 1982.
  3. Bora Stanković STARO VREME – NOVO ČITANjE; „Gradina“, Niš 1983.
  4. NIŠKE PRIPOVETKE STEVANA SREMCA I – III; „Stevan Sremac“, Niš 1995.[11]
  5. Branko Miljković PESME O PESMI; „Gradina“, Niš 1996.
  6. SRPSKE PRAZNIČNE PRIČE; „Raška“, Beograd 2000.
  7. Branko Miljković PROPOVEDANjE LjUBAVI; ARS Centar Umetničke škole - Niški kulturni centar, „Gradina“, Niš 2001.
  8. NAJLEPŠE PRIPOVETKE BORISAVA STANKOVIĆA; „Prosveta“, Beograd 2004.
  9. Simon Simonović BEZ DATUMA; „Glas srpski“ Grafika, Banja Luka 2005.
  10. SRPSKE PRAZNIČNE PRIČE - Časopis „Krajina“, Banja Luka – Beograd; „Art print“ – Beograd 2009.
  11. Veljko Milićević NAJLEPŠE PRIPOVETKE; „Ariadna“, Beograd 2009.
  12. Svetolik Ranković NAJLEPŠE PRIPOVETKE; „Ariadna“, Beograd 2010.
  13. Momo Kapor MALI EKRAN - TV kritike; „Tanesi“, Radio – Televizija Srbije, Beograd 2012.
  14. FANTASTIČNA ZOOLOGIJA - Srpske pripovedne proze 20. veka; „Službeni glasnik“, Beograd 2012.

Kritika o delu Saše Hadži Tančića[uredi | uredi izvor]

  1. Čedomir Mirković: Ovoga puta: Leskovac – Jevrem, sav u smrti[12]
  2. Hristo Georgijevski: Ispitivanje realnog i fikcijskog plana u pripovetkama Saše Hadži Tančića – Jevrem, sav u smrti, Savršen oblik[13]
  3. Marko Nedić: Pripovedačka proza u posleratnoj srpskoj književnosti – Skica za pregled[14]
  4. Snežana Brajović: Mlađi srpski prozaisti – Jevrem, sav u smrti)[15]
  5. Dušan Stošić: Apokrifna jevanđelja Saše Hadži Tančića Arhaično, sveto, demonsko, tragično; Lakanpres, Beograd 2001.
  6. Marijana Milošević: „Čežnja za putovanjima“ – Karavan svetog Vlaha[16]
  7. Slađana Ilić: Reinterpretacija istorije i književne tradicije – Karavan svetog Vlaha[17]
  8. Dragan Tasić: Saša Hadži Tančić i nestvarni grad[18]
  9. Jovan Pejčić: Što vidiš, napiši u knjigu – Zapisan svršiće se svet[19]
  10. Staniša Veličković: „Meditativna proza“ – Sveto mesto[20]
  11. Ana Radin: „Vampir u srpskoj prozi XX veka“ – Jevrem, sav u smrti[21]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „In memoriam: Saša Hadži Tančić”. juznevesti.com. Pristupljeno 28. 1. 2022. 
  2. ^ Po ocu potiče od Adžijskih, a po majci od Papirovih.
  3. ^ Niške dnevne novine
  4. ^ Izdavač IP „Gradina” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. jun 2016) Niš
  5. ^ Izdavač Novinsko preduzeće „Naša reč” Lesgovac. Časopis je neredovno izlazio od maja/juna 1991. do oktobra 1999[mrtva veza], kada je izašao zadnji broj - dvobroj 23/24.
  6. ^ Izdavač IP „Leskovčanin[mrtva veza]
  7. ^ Izdavač POND Leskovac, Pbjavljena su samo dava broja, broj 1 i broj 2
  8. ^ Izdavač FILEX Leskovac[mrtva veza]
  9. ^ „Izdavač Narodna biblioteka „Radoje Domanović” Leskovac”. Arhivirano iz originala 25. 1. 2014. g. Pristupljeno 19. 7. 2013. 
  10. ^ a b U okviru zbirke Hram u koferu: trideset proza i trideset pesama, Prometej Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. novembar 2013), Novi Sad. . 1995. ISBN 978-86-7639-196-7.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  11. ^ U saradnji sa Vidosavom Petrovićem Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. april 2011).
  12. ^ JEDNA DECENIJA - Književna vrednovanja 1970 – 1980; Naučna knjiga, Beograd (1981). str. 287 – 289.
  13. ^ SKRIVENI SMISAO; Gradina, Niš (1985). str. 313 – 324.
  14. ^ STARA I NOVA PROZA Ogledi o srpskim prozaistima; „Vuk Karadžić“, Beograd (1988). str. 321 – 340.
  15. ^ TEKST I KONTEKST; Prosveta, Beograd (1997). str. 167 – 175.
  16. ^ ČITANjE U OGLEDALU Kritike o savremenoj srpskoj prozi; „Matica srpska“, Novi Sad (2004). str. 38 – 41.
  17. ^ NEŠTO SE IPAK DOGODILO Ogledi o savremenoj srpskoj prozi sezone 2000 – 2004; „Agora“, Zrenjanin (2005). str. 54 – 59.
  18. ^ ZAVIČAJNI KRUG I SRPSKE TEME; „Fileks“, Leskovac 2006, str, 40 – 105.
  19. ^ OSNOV, OKVIRI, PRAG; „Braničevo“, Požarevac (2008). str. 145 – 155.
  20. ^ PRIPOVEDANjE I POETIČKO MIŠLjENjE Savremena srpska proza; IC „Filozofski fakultet u Nišu“, Niš (2011). str. 34 – 39.
  21. ^ MOTIV VAMPIRA U MITU I KNjIŽEVNOSTI; Prosveta, Beograd (1996). str. 172 – 174
  22. ^ Za knjigu pripovedaka „Jevrem, sav u smrti“.
  23. ^ Za književno stvaralaštvo: knjigu pripovedačke proze „Srce je kamen“ i knjigu eseja „Paralelni svetovi“.
  24. ^ Šesti salon knjige – Leskovački sajam: za roman „Karavan svetog Vlaha“.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Prof dr Miroljub M. Stojanović (redaktor): ENCIKLOPEDIJA NIŠA - Kultura, Centar za naučna istraživanja, SANU i Univerzitet u Nišu, Odsek za srpski jezik i književnost, Niš (2011). str. 487./488.
  • Enciklopedija Britanika (sažeto izdanje), knjiga 10 (F – Š), Narodna knjiga / Politika, Beograd, 2005. pp. 56.
  • Danilo Kocić, Leskovački pisci - tragovi i traganja, I - II, Udruženje pisaca Leskovac, Fileks, Narodna biblioteka Vlasotince, autorsko izdanje, Leskovac 2015.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]