Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1993.
Grad domaćina | Štutgart | ||
---|---|---|---|
Država | Nemačka | ||
Vreme održavanja | 13. avgust — 22. avgust 1993. | ||
Stadion | stadionu „Gotlib Dajmler“ | ||
Broj atletičara | 1630 | ||
Broj država | 187 | ||
Broj disciplina | 44 (24 m. i 20 ž.) | ||
|
Četvrto Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom u organizaciji IAAF održano je od 13. do 22. avgusta 1993. na stadionu „Gotlib Dajmler“ u Štutgartu (Nemačka). Od tada se prvenstva održavaju svake dve godine.
Broj disciplina se povećao u odnosu na prethodno Prvenstvo u Tokiju 1991. U program je uvršten troskok za žene, tako da se broj disciplina povećao na 44 (24 u muškoj i 20 u ženskoj konkurenciji).
Učestvovalo je 1.689 takmičara iz 187 zemalja.
Iako su Amerikanci dominirali prvenstvom (13 zlatnih, 7 srebrnih i 5 bronzanih medalje), tri rezultata britanskih atletičara bila su u centru pažnje. Kolins Džekson na 110 m prepone i Sali Ganel na 400 m prepone postavili su svetske rekorde, a Linford Kristi je prekinuo dominaciju Karla Luisa na 100 metara.
Trostruki svetski prvak Greg Foster nije uspeo da se kvalifikuje za Štutgart, a Kolin Džekson bio je u životnoj formi. Njegov rezultat od 12,91 bio je najbolji rezultat na svetu sve do 2006, kada je Kinez Lju Sjang istrčao 12,88.
Podvig je ostvarila i Sali Ganel. Ona je na niskim preponama vodila veliku borbu sa Amerikankom Sandrom Farmer Patrik. Sve je rešeno u poslednjih 40 metara, kada je zahvaljujući sjajnom finišu Ganelova pobedila rezultatom 52,74
Linford Kristi postao je prvi neamerikanac koji je slavio u najatrektivnijoj disciplini. Rezultatom 9,87 bio je samo stotinku sporiji od tadašnjeg svetskog rekorda. Iza sebe je ostavio Amerikance Andrea Kejsona i Denija Mičela dok je Karl Luis, dotada najbrži sprinter, bio tek četvrti.
Jamajčanka Merlin Oti, „večita druga“, pobedila je u trci na 200 metara. U trci na 100 metara, u foto-finišu je izgubila od Amerikanke Gejl Divers.
Na srednjim prugama zlatne medalje su osvojile tri Kineskinje: Lju Dung (1500 m), Ću Junsja (3000 m) i Vang Đunsja (10.000 m).
Sergej Bupka je četvrto zlato osvojio skokom od tačno šest metara. Majkl Džonson ja na 400 metara bio brži od svetskog rekordera Harija Buča Rejnoldsa, a Havijer Sotomajor preskočio je 2,40 metara u skoku uvis. Verner Ginter je osvojio treće, a Lars Ridl drugo zlato u nizu.
Džeki Džojner-Kersi bila je najbolja sedmobojka a posle olimpijskog zlata u Barseloni 1992. Jan Železni je takođe osvojio zlatni medalju.
Oborena su četiri svetska rekorda, dva u muškoj konkurenciji (100 m prepone, i u štafeta 4h400 m) i dva u ženskoj (400 m prepone i troskoku), a u štafeti 4h100 m) za muškarce izjednačen je svetski rekord. Postignuto je jedanaest kontinentalnih, šesnaest nacionalnih i 11 rekorda svetskih prvenstva (u nekim disciplinama po nekoliko puta).
Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]
Na Svetskom prvenstvu na otvorenom 1993. učestvovalo je 1.630 atletičara iz 187 zemalja. Broj sportista određene zemlje dat je u zagradi pored njenog imena.[1]
Rezultati takmičenja[uredi | uredi izvor]
Muškarci[uredi | uredi izvor]
Legenda: SR' = Svetski rekord, RSP = Rekord svetskih prvenstava, ER = Evropski rekord, JAR = Rekord Južne Amerike, SAR: rekord Severne Amerike, AFR: rekord Afrike, AZR= rekord Azije, OKR= rekord Okeanije, SRS = Svetski rekord sezone (najbolje vreme sezone na svetu), LRS = Lični rekord sezone (najbolje vreme sezone), NR = Nacionalni rekord, LR = Lični rekord
Žene[uredi | uredi izvor]
Legenda: SR' = Svetski rekord, RSP = Rekord svetskih prvenstava, ER = Evropski rekord, JAR = Rekord Južne Amerike, SAR: rekord Severne Amerike, AFR: rekord Afrike, AZR= rekord Azije, OKR= rekord Okeanije, SRS = Svetski rekord sezone (najbolje vreme sezone na svetu), LRS = Rekord sezone (najbolje vreme sezone), NR = Nacionalni rekord, LR = Lični rekord
Bilans medalja[uredi | uredi izvor]
Medalje zemlje domaćina |
Bilans medalja, muškarci[uredi | uredi izvor]
|
Bilans medalja, žene[uredi | uredi izvor]
|
Bilans medalja, ukupno[uredi | uredi izvor]
Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno | |
---|---|---|---|---|---|
1. | Sjedinjene Države | 13 | 7 | 5 | 25 |
2. | Kina | 4 | 2 | 2 | 8 |
3. | Rusija | 3 | 8 | 5 | 16 |
4. | Kenija | 3 | 3 | 4 | 10 |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 3 | 3 | 4 | 10 | |
6. | Nemačka | 2 | 2 | 4 | 8 |
7. | Španija | 2 | 1 | 2 | 4 |
8. | Kuba | 2 | 1 | - | 3 |
9. | Finska | 1 | 2 | - | 3 |
10. | Jamajka | 1 | 1 | 3 | 5 |
11. | Ukrajina | 1 | 1 | 2 | 4 |
12. | Etiopija | 1 | 1 | 1 | 3 |
13. | Namibija | 1 | 1 | - | 2 |
14. | Alžir | 1 | - | 1 | 2 |
Japan | 1 | - | 1 | 2 | |
16. | Češka | 1 | - | - | 1 |
Mozambik | 1 | - | - | 1 | |
Norveška | 1 | - | - | 1 | |
Švajcarska | 1 | - | - | 1 | |
Tadžikistan | 1 | - | - | 1 | |
21. | Italija | - | 3 | 1 | 4 |
22. | Belorusija | - | 2 | 2 | 4 |
23. | Australija | - | 1 | - | 1 |
Irska | 1 | - | 1 | ||
Kazahstan | 1 | - | 1 | ||
Poljska | - | 1 | - | 1 | |
Portugalija | - | 1 | - | 1 | |
Zambija | - | 1 | - | 1 | |
29. | Austrija | - | - | 1 | 1 |
Bugarska | - | - | 1 | 1 | |
Danska | - | - | 1 | 1 | |
Kanada | - | - | 1 | 1 | |
Holandija | - | - | 1 | 1 | |
Mađarska | - | - | 1 | 1 | |
Rumunija | - | - | 1 | 1 | |
Somalija | - | - | 1 | 1 | |
Ukupno {34} | 44 | 44 | 45 | 133 |