Sevansko poluostrvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sevansko poluostrvo
jerm. Սևանի թերակղզի
Geografija
Površina0,95 km2
Visina1,950 m
Administracija
Najveći gradSevan

Sevansko poluostrvo (jerm. Սևանի թերակղզի) je maleno poluostrvo na severozapadnim obalama jezera Sevan. Poluostrvo je sve do sredine osamdesetih godina prošlog veka bilo u stvari ostrvo, a veza sa kopnom uspostavljena je nakon pada nivoa vode u jezeru za 20 metara zbog preterane eksploatacije. U administrativnom pogledu poluostrvo pripada jermenskom marzu Geharkunik.

Površina poluostrva je trenutno 0,95 km² i ona se smanjuje zbog rasta nivoa vode u jezeru poslednjih godina. Na poluostrvu se nalaze brojne plaže ukupne površine 1,47 hektara.[1]

Najviša tačka poluostrva nalazi se na nadmorskoj visini od 1.950 metara, odnosno 54 metra iznad trenutne površine jezera.

Na poluostrvu se nalaze brojne turističke rezidencije. Na istočnom delu je letnjikovac predsednika Jermenije, na severnoj obali se nalazi Vazgenjanska bogoslovija čiji rad je obnovljen 2004. godine. Postoji i mala marina i heliodrom.

Svakako najvredniji arhitektonski spomenik na ostrvu je srednjovekovni manastir Jermenske apostolske crkve Sevanavank (9. vek) koji je ujedno jedan od najposećenijih manastirskih kompleksa u Jermeniji. Manastir je osnovan kao isposnica za monahe iz Ečmijadzina i čine ga dve crkve: svetih Apostola (Surb Arakelos) i Bogorodičina (Surb Astvacacin).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]