Severni Brabant

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severni Brabant
Noord-Brabant
Položaj Severnog Brabanta
Država Holandija
Admin. centarHertogenbos
Najveći gradAjndhoven
Površina4.916,49 km2
Stanovništvo2009.
 — broj st.2.444.435
 — gustina st.497,19 st./km2
 — ISO 3166-2NL-NB
Broj opština67
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Severni Brabant (hol. Noord-Brabant), često skraćeno Brabant je provincija na jugu Holandije. Severni Brabant je posle Helderlanda, najveća provincija.

Glavni grad provincije Severni Brabant je Hertohenbos.

U provinciji Severni Brabant je krajem 2009. živelo 2.444.435 stanovnika, što je oko 14,8% stanovništva zemlje. Provincija je trenutno podeljena na 67 opština, od kojih su najvažnije: Ejndhoven, Tilburh- obe opštine imaju preko 200.000 stanovnika, Breda sa preko 175.000 i Hertohenbos sa oko 140.000 stanovnika. Od većih gradova tu su još i Helmond, Rozendal i Os.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ime Brabant je izvedeno od Braecbant. To je složenica sastavljena iz reči braec, što znači močvarno zemljište i reči bant, što znači oblast.

Veliki deo današnje teritorije provincije Severni Brabant je do 17. veka bila u sastavu jedinstvenog vojvodstva Brabant, čiji je veći deo danas u Belgiji. Brabant je svoj vrhunac dostigao u 14. i 15. veku, posebno razvojem gradova: Antverpen, Luven, Breda i Hertohenbos. Posle sklapanja Utrehtske unije 1579. (početak holandske države) Brabant je postao poprište sukoba između protestanata i katoličke Španske Nizozemske na jugu. Severni deo Brabanta je pripao Holandiji po odredbama Vestfalskog mira.

Ova provincija je nazvan državni posed Brabant, nije imala samoupravu, već je njome upravljalo veće sedam provincija.

Od kraja 19. veka provincija se sve više industrijalizovala. U Tilburhu i Helmondu (niz. Helmond) se proizvodio tekstil, dok je Ejndhoven postao peti grad po veličini u Holandiji zahvaljujući Filipsu i DAF-u. Nekadašnja mala naselja su veoma brzo prerasla u nove industrijske gradove.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Postoji mnoštvo muzeja naročito u velikim mestima kao što su između ostalih Van Abemov muzej u Ejndhovenu, Muzej Severni Brabant u Hertohenbosu, Muzej grafičkog dizajna u Bredi i Prirodnjački muzej u Tilburhu. U većini gradova se takođe nalaze i velika pozorišta. Karneval je najvažnija proslava u Severnom Brabantu.

Jezik[uredi | uredi izvor]

Brabantski jezik je zajedno sa holandskim predstavljao osnovu standardnog holandskog jezika u 16. i 17. veku. Brabantski jezik je pre svega imao uticaj na pravopis, dok je holandski uticao na izgovor. Danas je brabantski dijalekat sa mnogim regionalnim varijantama ili makar akcenatom tipičan deo brabantskog identiteta. Brabantski dijalekti nisu priznati niti imaju bilo kakvu zaštitu. Severno-brabantski akcenat ima mnoge sličnosti sa flamanskim. Većina Holanđana može dobro da razume brabantski akcenat.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Ranije je Severni Brabant bio siromašna pogranična regija. Kasnije su nastale tehnološki vrlo napredne kompanije, počev od dolaska Filipsa (Philips) u Ejndhoven 1891. Sa komercijalnom proizvodnjom margarina 1871. grad Os (hol. Oss) je bio vodeću u svetu. Kako se zaposlenost u poljoprivrednom sektoru smanjivala tako je prehrambena industrija postajala sve važnija. Bitna ekonomska delatnost je između ostalog metalna i elektronska industrija koja se razvila zahvaljujući Filipsu.

Vazdušni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Severni Brabant ima jedan prilično veliki aerodrom. Sa aerodroma Eindhoven Airport svakodnevno poleću avioni za gradove kao što su London, Milan i Barselona, kao i Beograd. Zbog konstantnog godišnjeg rasta Eindhoven Airport je u 2011. godini, sa 2.650.000 putnika, bio najveći regionalni aerodrom u Holandiji.

Vodeni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Reka Meza/Mas (fr. Meuse, hol. Maas), koja protiče severnim i istočnim delom Severnog Brabanta, je važan saobraćajni koridor.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Turizam igra bitnu ulogu u Severnom Brabantu. Različiti gradovi i netaknuta priroda imaju dobru turističku infrastrukturu, a zabavni parkovi kao što su Efteling i zoološki vrt Bejkse bergen (hol. Beekse Bergen) takođe privlače dosta turista. Kroz celu provinciju prolaze biciklistička i pešačka staza.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]