Severni tok

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severni tok
Ceremonija otvaranja „Severnog toka“. Angela Merkel i Dmitrij Medvedev 2011.
Mapa „Severnog toka“
Pregled lokacije
DržavaRusija Nemačka
Koordinate
Opšti pravacIstok — zapad — jug
OdViborga
Prolazi krozFinski zaliv i Baltičko more
DoGrajfsvalda
Opšte informacije
TipPrirodni gas
VlasnikGasprom
PartneriGasprom, E.ON, Uniper, GDF Suec, Vinterštal, Gasuin
OperatorNord Stream AG
Proizvođač ceviSalcgiter AG, Sumitomo
Instalater ceviSaipem
Polagač ceviBrod Kastoro Sei
Izvođač radovaRambol, DOF Subsea
Početak radova2009.
Pušte u rad2011
Tehničke informacije
Dužina0 km (0 mi)
Prečnik0 mm (0 in)
Radni pritisak55 m² godišnje
Kompresorske staniceGrjazovec Viborg
Veb-sajthttps://www.nord-stream.com


Severni tok (rus. Северный поток) je gasovod između ruskog grada Viborga i nemačkog grada Grajfsvalda kojim se ruski gas transportuje u zapadnu Evropu.[1] Dugačak je 1.224 km.[1] Predviđeno je da gasovod ima dve linije; prva je puštena u rad 8. novembra 2011. godine, a za drugu je predviđeno puštanje u rad 2012. godine.[1] Svaka linije će imati kapacitet od 27,5 milijardi gasa godišnje.[1] Ovaj gasovod je najduži gasovod na svetu koji ide ispod mora.[2] Gasovod predstavlja novu maršrutu za izvoz ruskog prirodnog gasa u Evropu.[1] Ovaj gasovod omogućava direktno dopremanje ruskog gasa preko Baltičkog mora u Evropu, čime je izbegnut transport preko Ukrajine sa kojom je Rusija imala spor o ceni gasa.[1]

Pre nastanka ovog gasovoda ruski gas je stizao u Evropu samo magistralnim gasovodom koji je bio postavljen preko kopna.

Taj gasovod je prolazio preko teritorije Ukrajine i Belorusije.[1] Ovaj gasovod je sagrađen da bi se smanjila zavisnost od nekih tranzitnih zemalja u kojima se pojavio problem cena prenosa gasa, što je u nekim slučajevima dovelo do potpunog prekida isporuke gasa u Evropu.[1]

Projekat izgradnje gasovoda košta 7,4 milijarde evra[1]. Gasovod je u vlasništvu firme Nord Stream AG nastao kao zajednički poduhvat ruske državne firme „Gasprom“, nemačkih kompanija „Vinterštal“ (podružnica BASFa) i „E. ON“, holandske kompanije „Gasuin“ i francuske GDF Suec.[1] „Gasprom“ je vlasnik 51% udela u gasovodu Severni tok, dok nemačke kompanije „Vinteršal“ i „E. ON“ imaju po 15,5 odsto udela, a holandski „Gasuin“ i francuski „GDF“ po 9% akcija gasovoda.[3]

Angela Merkel je na otvaranju prve linije gasovod nazvala „jednim od najvećih infrastrukturnih projekata našeg vremena“.[1]

Kompanija „Nord strim AG“ počela je 4. oktobra 2021. godine da puni gasom prvi krak gasovoda „Severni tok 2“.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j RTS (08. 11. 2011). „Pušten "Severni tok". www.rts.rs. Pristupljeno 01. 10. 2022. 
  2. ^ „Nord Stream Passes Ships and Bombs”. The Moscow Times. 05. 05. 2011. Arhivirano iz originala 26. 06. 2015. g. Pristupljeno 01. 10. 2022. 
  3. ^ „"Severni tok" do Britanije?”. RTS. 30. 06. 2012. Pristupljeno 01. 10. 2022. 
  4. ^ „Počelo punjenje „Severnog toka 2. Sputnik Srbija (na jeziku: srpski). 04. 10. 2021. Pristupljeno 01. 10. 2022. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Severni tok na Vikimedijinoj ostavi