Severni tok
Severni tok | |
---|---|
Pregled lokacije | |
Država | Rusija Nemačka |
Koordinate | |
Opšti pravac | Istok — zapad — jug |
Od | Viborga |
Prolazi kroz | Finski zaliv i Baltičko more |
Do | Grajfsvalda |
Opšte informacije | |
Tip | Prirodni gas |
Vlasnik | Gasprom |
Partneri | Gasprom, E.ON, Uniper, GDF Suec, Vinterštal, Gasuin |
Operator | Nord Stream AG |
Proizvođač cevi | Salcgiter AG, Sumitomo |
Instalater cevi | Saipem |
Polagač cevi | Brod Kastoro Sei |
Izvođač radova | Rambol, DOF Subsea |
Početak radova | 2009. |
Pušte u rad | 2011 |
Tehničke informacije | |
Dužina | 0 km (0 mi) |
Prečnik | 0 mm (0 in) |
Radni pritisak | 55 m² godišnje |
Kompresorske stanice | Grjazovec Viborg |
Veb-sajt | https://www.nord-stream.com |
Severni tok (rus. Северный поток) je gasovod između ruskog grada Viborga i nemačkog grada Grajfsvalda kojim se ruski gas transportuje u zapadnu Evropu.[1] Dugačak je 1.224 km.[1] Predviđeno je da gasovod ima dve linije; prva je puštena u rad 8. novembra 2011. godine, a za drugu je predviđeno puštanje u rad 2012. godine.[1] Svaka linije će imati kapacitet od 27,5 milijardi m³ gasa godišnje.[1] Ovaj gasovod je najduži gasovod na svetu koji ide ispod mora.[2] Gasovod predstavlja novu maršrutu za izvoz ruskog prirodnog gasa u Evropu.[1] Ovaj gasovod omogućava direktno dopremanje ruskog gasa preko Baltičkog mora u Evropu, čime je izbegnut transport preko Ukrajine sa kojom je Rusija imala spor o ceni gasa.[1]
Pre nastanka ovog gasovoda ruski gas je stizao u Evropu samo magistralnim gasovodom koji je bio postavljen preko kopna.
Taj gasovod je prolazio preko teritorije Ukrajine i Belorusije.[1] Ovaj gasovod je sagrađen da bi se smanjila zavisnost od nekih tranzitnih zemalja u kojima se pojavio problem cena prenosa gasa, što je u nekim slučajevima dovelo do potpunog prekida isporuke gasa u Evropu.[1]
Projekat izgradnje gasovoda košta 7,4 milijarde evra[1]. Gasovod je u vlasništvu firme Nord Stream AG nastao kao zajednički poduhvat ruske državne firme „Gasprom“, nemačkih kompanija „Vinterštal“ (podružnica BASFa) i „E. ON“, holandske kompanije „Gasuin“ i francuske GDF Suec.[1] „Gasprom“ je vlasnik 51% udela u gasovodu Severni tok, dok nemačke kompanije „Vinteršal“ i „E. ON“ imaju po 15,5 odsto udela, a holandski „Gasuin“ i francuski „GDF“ po 9% akcija gasovoda.[3]
Angela Merkel je na otvaranju prve linije gasovod nazvala „jednim od najvećih infrastrukturnih projekata našeg vremena“.[1]
Kompanija „Nord strim AG“ počela je 4. oktobra 2021. godine da puni gasom prvi krak gasovoda „Severni tok 2“.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ e ž z i j RTS (08. 11. 2011). „Pušten "Severni tok"”. www.rts.rs. Pristupljeno 01. 10. 2022.
- ^ „Nord Stream Passes Ships and Bombs”. The Moscow Times. 05. 05. 2011. Arhivirano iz originala 26. 06. 2015. g. Pristupljeno 01. 10. 2022.
- ^ „"Severni tok" do Britanije?”. RTS. 30. 06. 2012. Pristupljeno 01. 10. 2022.
- ^ „Počelo punjenje „Severnog toka 2“”. Sputnik Srbija (na jeziku: srpski). 04. 10. 2021. Pristupljeno 01. 10. 2022.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Severni tok na Vikimedijinoj ostavi