Selkupi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Selkupi
Selkup iz Obdorska, na reci Ob
Regioni sa značajnom populacijom
 Rusija 3.649
Jezici
selkupski jezik, ruski
Religija
šamanizam, pravoslavlje
Srodne etničke grupe
enci, nenci, nganasani

Selkupi (rus. Селькупы, selk. sёlьӄup, susse ӄum, čumыlь-ӄup, šelьӄup, šešӄum) su samojedski narod čiji jezik pripada južnoj grani samojedskih jezika. Naseljavaju oblast oko srednjih tokova reka Ob i Jenisej, kao i oblast oko reke Taz u Sibiru.[1]

Teritorija[uredi | uredi izvor]

Tradicionalna teritorija Selkupa se nalazi oko srednjeg toka reke Ob. Ovu oblast su početkom prvog milenijuma nove ere samojedski preci Selkupa naselili došavši iz oblasti Sajanskih planina, koje se nalaze na jugu Sibira. Doseljeni Samojedi su apsorbovali lokalne Jenisejce.

U 17. veku deo Selkupa se preselio na sever i naselio oblast oko reka Taz i Turuhan.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime naroda Selkup je autonim i potiče od selkupskih reči söl što znači zemlja i kup što znači čovek. Ovaj naziv je u upotrebi u Rusiji od 1930-ih, a pre toga je korišćeno ime Ostjako-Samojedi (rus. остя́ко-самое́ды).[1] Pod imenom Ostjaci je bio obuhvaćen veći broj nesrodinih sibirskih naroda. Kasnije su da bi se napravila razlika između različitih naroda poznatih pod imenom Ostjaci, Selkupi nazvani Ostjako-Samojedi.

Populacija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa stanovništva Ruske Federacije, Selkupa je 2010. bilo 3.649.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]