Usluga društvenog umrežavanja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. veka.[1] Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu.

Danas[uredi | uredi izvor]

Fejsbuk, jedan od najpopularnijih tipova savremene komunikacije

Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts). Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp...[2] U Srbiji prednjači Fejsbuk sa skoro 4 miliona korisnika. [3]

Kritika[uredi | uredi izvor]

Zbog velikog pristupa ličnim podacima korisnika, često dolazi do velike zloupotrebe nad njima. Nisu retki slučajevi, da razni programeri ili hakeri, upadaju u sisteme mreža, gde čine znatne štete, kako i korisnicima, tako i administratorima. Najčešće su žrtve maloletnici, koji su laka meta ovih vrsta zloupotrebe.[4] Upravo zbog sličnih razloga, mnogi od servisa imaju zaštitu za maloletnike, koja im donekle pruža sigurnije korišćenje servisa. Postoji i niz malicioznih stavki, tj. virusa, koji, skrivajući se u obliku marketinga, ili različitih dodataka, mogu upasti u računarski sistem i izvršiti velike štete. Zbog toga, korisnik uvek treba da bude oprezan sa ovim stavkama.[5] [6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]