Silistra

Koordinate: 44° 07′ 00″ S; 27° 16′ 00″ I / 44.116667° S; 27.266667° I / 44.116667; 27.266667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Silistra
bug. Силистра
Gradska umetnička galerija
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSilistranska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.41.555
 — gustina1,53 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 07′ 00″ S; 27° 16′ 00″ I / 44.116667° S; 27.266667° I / 44.116667; 27.266667
Aps. visina6 m
Površina27.159 km2
Silistra na karti Bugarske
Silistra
Silistra
Silistra na karti Bugarske
Veb-sajt
www.silistra.bg

Silistra (takođe Silistrija; rum. Silistra ili Dârstor) je grad u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje. Grad je upravno središte istoimene Silistranske oblasti.

Silistra kao grad na Dunavu je jedan od pograničnih gradova Bugarske prema Rumuniji.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Tvrđava u Silistri

Grad Silistra se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od najbližeg većeg grada Rusea Silistra je udaljena 120 km ka istoku. Rumunska granica okružuje grad sa severa i istoka.

Oblast Silistre nalazi se u jugoistočnom delu Vlaške nizije, u krajnje jugozapadnom delu istorijske pokrajine Dobrudže. Grad je na Dunavu, koji je pogranična reka ka susednoj Rumuniji. Južno od grada počinje Dobrudžansko pobrđe.

Klima u gradu je kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Podignut od strane Rimljana Durostorum, Silistra je bila tvrđava velike snage, koja se prostirala po severnom uglu poznatog kvadrilaterala (Ruse, Silistra, Šumen i Varna), ali su njene zidine srušene nakon Berlinskog ugovora iz 1878. godine.

Prvo istorijsko središte bugarske crkve i Ohridske arhiskupije, pre preseljenja u Ohrid u vreme Samuila. U osmansko doba to je bio tako strateški grad, da je bio centar Silistranskog ejleta, u koji je bio uključen Edisan sa Smederevskim sandžakom i Sremom. Silistrija kontrolše cijelu Vlašku, a posebno Munteniju.

Išli su radnici, njih 5-6 iz svakog sela oko Bele Palanke, pa i Mokre kod Bele Palanke u Silistriju na rad. Kulučili su tamo popravljajući lagume i šančeve. Od petorice Mokrinčana, samo su se dvojica živi vratili.[1]

Popisano je u mestu "Silistrija" 1894. godine 11.710 stanovnika.

Grad je bio deo Rumunije između 1913. i 1940. godine. Tokom ovog razdoblja grad je bio središte Bugara u tadašnjoj Rumuniji.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine grad Silistra imao je oko 42.000 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su malobrojni Turci i Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.

Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.

Godina Populacija
1892. 11.718
1900. 12.133
1908. 12.055
1924. 13.756
1974. 48.000
1985. 53.500
2005. 49.166

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1900. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]