Skopelos
Geografija | |
---|---|
Površina | 96,2 km2 |
Dužina | 18 km |
Širina | 10 km |
Visina | 681 m |
Najviši vrh | Delfi |
Administracija | |
Najveći grad | Skopelos |
Demografija | |
Stanovništvo | 4696 (2001) |
Gustina st. | 48,81 stan./km2 |
Skopelos (grč. Σκόπελος) je jedno od ostrva Sporada u Egejskom moru.
Ostrvo upravno pripada okrugu Sporadi, kao jedna od opština. Sedište opštine i najveće naselje na ostrvu je istoimeni gradić Skopelos.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Skopelos je ostrvo u okviru Sporada u zapadnom delu Egejskog mora. Skopelos se smestio između Skiatosa na zapadu (7 km razmaka) i Alonizosa na istoku (3 km razmaka).
Površina Skopelosa je 96 km², dužina oko 18 km, a širina do 10 km. Obala ostrva nije mnogo razuđena osim u istočnom delu, gde postoji manji zaliv, gde je smešten grad Skopelos. Ostrvo je brdovito, a dva vrha prelaze visinu od 500 m. Viši od njih i najviša tačka na ostrvu je vrh Delfi na 681 m n. v.
Klima na Skopelosu je sredozemna.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Po legendi Skopelos je pronađen od strane Stafilosa, sina boga Dionisa i princeze Arijadne od Krita. Istorijski se smatra da su prvi stanovnici ostrva bili doseljenici sa Krita u vreme bronzanog doba.
Tokom većeg dela istorije ostrvom je upravljano sa veće Evbeje. Tokom istorije ostrvo je bilo u posedu:
- antičke Atine (4. vek p. n. e.)
- antičke Makedonije (338-146. p. n. e.)
- starog Rima (146. p. n. e. - 330 g.)
- Vizantije (330. g. - 1204. g.)
- Mletačke republike (1204. g. - 1538. g.)
- osmanskog carstva (1538. g. - 1830. g.)
- savremene Grčke (1830. g. - danas)
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem popisu iz 2001. godine na ostrvu živi oko 4.696 stanovnika. Gotovo celokupno stanovništvo su Grci. Više od 60% ili preko 3.000 stanovnika živi u glavnom mestu, gradiću Skopelosu na istočnoj strani ostrva. Drugo mesto po značaju je selo Glosa sa nešto više 1.000 stanovnika u severnom delu ostrva. Ostalih nekoliko naselja su uglavnom sa manje od 100 stanovnika.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Poljoprivreda je tradicionalno zanimanje ostrvskog stanovništva, pogotovo uzgajanje badema, vinove loze, masline. Gaje se i koze, od čijeg se mleka pravi feta sir.
Danas je poljoprivreda u senci turizma. Turizam ima izvanredne uslove za razvoj - mnoštvo malih prelepih plaža, lepa priroda (zimzelene šume), očuvana naselja, posebno staro gradsko jezgro grada Skopelosa.
Saobraćajna povezanost Skopelosa sa kopnom je dobra, pošto postoji nekoliko feribotskih linija. Na ostrvu postoji heliodrom, ali ne i aerodrom. Iako su ostrvljani podržali inicijativu za izgradnju aerodroma, ona nije još zaživela. Dotad će najbliži aerodrom biti na susednom Skiatosu.
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
-
Grad Skopelos sa mora
-
Grad Skopelos sa obližnjeg brda
-
Jedna od crkava na ostrvu
-
Tipična ulica starog dela Skopelosa
-
Mala plaža
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt ostrva Skopelos na grčkom i engleskom jeziku
- Skopelosweb.gr/en[mrtva veza] - Skopelos island Local travel guide since 1999