Skupština u Smederevu (1806)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skupština u Smederevu je održana 15. novembar 1806.

Druga skupština u Smederevu[uredi | uredi izvor]

Mada se ratovanje, tokom cele 1806 godine, produžavalo sa velikim uspehom, Beograd je, još uvek i uprkos stalnog opsedanja, bio u rukama Alije Gušanca i njegovih krdžalija. U toku cele te godine ustanici vodili su pregovore s Portom koja im je poslala svoje uslove za mir, o kojima su se narod i ustaničke vođe imali da izjasne. Portini uslovi za mir, slanje druge deputacije u Carigrad, određivanje poreze za iduću godinu i pitanje Beograda iz koga Alija Gušanac sa krdžalijama nije nikako hteo da izađe na miran način, — bila su glavna pitanja koja su pretresana na drugoj smederevskoj narodnoj skupštini.

Ova skupština održana je od 1—5 novembra. Prisustvovale su sve narodne starešine. Na skupštini je rešeno:

  • 1 da se usvoje Portini uslovi za mir, a da se u cilju detaljnog sprrazuma sa Portom u Carigrad pošalju narodni deputati Petar Ičko i Živko Konstantinović-Paraćinac, sa potrebnim punomoćstvima;
  • 2 da se sa ove skupštine uputi akt Porti u kome se zahvaljuje na carskoj milosti kao i na tome što je baš Hasanagu, ustaničkog prijatelja, odredila za muhasila;
  • 3 da se ratovanje nastavi;
  • 4 da se na svaki način ubrza zauzimanje Beograda, pa bilo i na juriš;
  • 5 da se bečkom caru uputi molba da pomogne narod na taj način što će njegove granične vlasti prestati da hranom snabdevaju Aliju Gušanca i njegove krdžalije, carske odmetnike koje je narod kao caru veran opkolio u beogradskoj tvrđavi;
  • 6 da se apeluje na sve Srbe, ma gde se oni nalazili, za pomoć u hrani i novcu. Sem toga, skupština je svršila i svoj redovni godišnji posao, razrezivanje poreze za sledeću godinu i pregled računa iz prošle godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Narodne skupštine Srbije

1806