Slovenački četnici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slovenački četnici u Dolenjskoj, 1942. ili 1943.

Slovenački četnici (sloven. Slovenski četniki) su bili slovenački pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini, koji su delovali u Drugom svetskom ratu. Broj pripadnika ove formacije u Sloveniji je bio oko 300-600 i nikada nisu imali veći uticaj.

Tokom ratnih godina 1941—1945. u današnjoj Sloveniji su osim partizana delovale i jedinice Bele garde, Slovenački domobrani i slovenački četnici koje su često nazivani Plavogardejci iako sebe nisu nikad nazivali tim terminom. To je bio deo Jugoslovenske vojske (JV) koji je delovao po uputstvima vlade u Londonu i bio potčinjen generalu Draži Mihailoviću.

Cilj je bio da se očuva monarhija i ideja Jugoslavije, uz pomoć Zapadnih saveznika.

Zapovednik slovenačkih četnika bio je najpre pukovnik Jaka Avšič, a kada je on sredinom 1941. prešao u partizane, zapovednik je postao vojvoda Karl Novak, koji je kasnije unapređen u čin potpukovnika.

Jedinice slovenačkih četnika su uništile partizanske jedinice u bitkama u Grčaricama i Turjaku, pa one do kraja rata nisu imale nikakvu vojnu vrednost.[1] Godine 1943. Novak je otišao u Italiju kao predstavnik generala Mihailovića za vezu sa Zapadnim saveznicima.

Početkom 1944. za vršioca dužnosti komandanta Jugoslovenske vojske u Sloveniji (slovenački deo Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVUO) postavljen je Vladimir Vauhnik. On je juna 1944. godine napustio Ljubljanu i otišao u Italiju, odakle se prebacio u Švajcarsku.

Za vreme rata između 300 – 600 četnika uglavnom su delovali kao doušnici i diverzanti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tomasevich 2002, str. 117–118.

Literatura[uredi | uredi izvor]