Slovenska plaža (hotel)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slovenska plaža

Administrativni podaci
DržavaCrna Gora Crna Gora
LokalitetCrnogorsko primorje
OpštinaBudva
Turistički kompleks
Vrsta kompleksaturističko naselje
Vrsta turizmaprimorski turizam
Datum nastanka1984
PorodicaBudvanska rivijera
Veb sajthttps://www.plavnica.me
Vile u kompleksu
Ulaz u jednu od vila

Slovenska plaža je turistički kompleks sagrađen u vidu naselja. Nalazi se u u Budvi (Crna Gora), u neposrednoj bliѕini centra, na 10 minuta šetnje od Starog grada. Izgrađen je 1984. godine, a svi objekti izgrađeni su u mediteranskom stilu, što ovom naselju daje posebnu atmosferu. U okviru kompleksa se nalaze brojni restorani, barovi, prodavnice, suvenirnice, turističke agencije, kozmetički saloni, zdravstvene ustanove, teniski tereni i drugo. U okviru kompleksa nalaze se dva bazena i dečje igralište.

Turistički kompleks „Slovenska plaža” se, usvajanjem određenih pravila opredelilo za ekološku hotelsku ponudu. Posle ispunjavanja niza kompleksnih pravila, propisanih od strane Evropske unije i uz mentorski nadzor međunarodnih stručnjaka nadležnih u oblasti eko obeležja, ovo turističko naselje je postalo jedan od prvim hotelskih objekata u Crnoj Gori koji je dobio evropski sertifikat u oblasti zaštite životne sredine Eco Label,[1] koji obavezuje da se poslovanje bazira na održivom razvoju, uz minimalno ugrožavanje prirodnih resursa.

Hotel posluje u okviru Hotelske grupe „Budvanska rivijera”.[2] Sezonskog je karaktera i otvoren je od maja do kraja oktobra.[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Hotelski kompleks „Slovenska plaža” izgrađen je 1984. godine. U vreme otvaranja predstavljao ja pravu senzaciju na turističkom tržištu zbog impresivne veličine, opremljenosti, originalne mediteranske arhitekture i 16 hektara zelenih površina sa uređenim vrtovima.[4] Sagrađen je posle razornog zemljotresa 1979. godine, na mestu gde se nalazilo pet porušenih hotela.[2] Kompleks je veđ tada posedovao sistem solarnih kolektora, koji je bio prvi projekat takve vrste u regionu.[5] takođe je u okviru kompleksa tada otvoren i jedan od prvih makrobiotičkih restorana u regionu.[6]

Posle trideset godina rada kompleks je potpuno renoviran, a radovi na renoviranju trajali su od 2010.[4] do 2012. godine.[3]

Ime kompleksa[uredi | uredi izvor]

Kokpleks je dobio ime po istoimenoj plaži u čijem se zaleđu nalazi. Manje je poznato da su čari Slovenske plaže prvi otkrili češki turisti, u periodu između dva svetska rata, kada su iz godine u godinu Česi i Slovaci letovali uz ovu plažu koja se svrstava među najlepše plaže Mediterana. Po ovim prvim turistima ova plaža je dobila ime.[2]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Hotelski kompleks „Slovenska plaža” se nalazi u centru Budve, na samo 10 minuta šetnje od Starog grada. Od aerodroma u Tivtu udaljen je 18 km, od železničke stanice u Baru 45 km, od autobuske stanice u Budvi svega 500 m.

Od istoimene plaže udaljen je oko 50 m. Sama plaža duga je oko 1600 m[2] i pruža se od Starog grada do rta Zavala, koji deli ovu od plaže u Bečićima.[7]

Izgled kompleksa i sadržaji[uredi | uredi izvor]

Hotelski kompleks „Slovenska plaža” svojom arhitekturom predstavlja turističko naselje izgrađeno u mediteranskom stilu. Čine ga hoteli, blokovi niskih zgrada, uske pešačke ulice i živopisne pjacete (mali trgovi). Neposredna blizina Slovenske plaže i živopisne zelene površine nude široke mogućnosti aktivnog odmora. U okviru kompleksa se nalazi nekoliko restorana i barova, prodavnice, suvenirnica, turistička agencija, kozmetički i frizerski salon, zdravstvena ustanova, teniski tereni. U okviru kompleksa su i dva bazena i dečji zabavni park. Ceo kompleks je pešačka zona i poseduje otvoreni i nadkriveni parking prostor.[3]

Kompleks raspolaže sa 1985 ležajeva raspoređenih u 1016 smeštajnih jedinica kategorisanih sa tri i četiri zvezdice.[4]

Smeštajne jedinice su dobro označene i povezane, tako da omogućavaju gostima jednostavno snalaženje kroz naselje. Naselje čini 10 zasebnih vila. Svi apartmani i najveći broj soba ima terasu. Ishrana je na bazi polupansiona, doručka i večere, švedskog stola ili all inclusive usluge.[8]

Tokom cele turističke sezone organizuju se kulturno-zabavni i sportsko-rekreativni programi za decu i odrasle, u zatvorenim prostorima i na pjacetama.[3] Od 15. juna do 15. septembra na bazenu Rondo radi i otvoreni letnji bioskop.[8]

Zelene površine u okviru kompleksa[uredi | uredi izvor]

Deo hotelskog parka
Egzotične vrste u parku

U okviru kompleksa „Slovenska plaža” nalazi se i park, velika uređena zelena površina koja predstavlja jednu od retkih zelenih oaza u samom centru Budve. Ovo je najveća uređena zelena površina u Budvi, na površini od 14 hektara, sa katastrom od preko 500 različitih biljnih vrsta. Bogat biljni fond ove zelene oaze „Slovenske plaže” osmišljen je tako da, između ostalog, upozna turiste sa različitim biljnim vrstama mediteranskog područja. Deset vila u naselju nose nazive po zasađenom mediteranskom bilju u svakoj od njih. Osim toga, održavanje zelenila na ovoj površini usklađeno je sa kriterijumima zaštite životne sredine, uz navodnjavanje tehničkom vodom iz sopstvenih bunara.[9] Krajem 2019. godine pokrenuta je inicijativa za proglašenje trajne zaštite prirodnih posebnosti, zelenih i javnih površina u okviru Turističkog naselja.[10]

Opredeljenost za eko turizam[uredi | uredi izvor]

Turističko naselje "Slovenska plaža" pionir je u primeni mnogih novim tehničko-tehnoloških dostignuća od svog osnivanja 1984. godine. Sve tehnologije podređene su konceptu ekološke efikasnosti poslovanja. Projekat dobijanja Eco Label sertifikata zahtevao je izdvajanje određenih novčanih sredstava, ali je očigledna korist koja će svoju višestruku valorizaciju imati u budućem periodu, kako sa aspekta zaštite životne sredine, tako i sa aspekta snižavanja troškova. Među brojnim zadatim kriterijumima koje je za dobijanje sertifikata trebalo ispuniti, poseban akcenat stavljen je na sledeće:

Najvažnije tehničko-tehnološke novine koje su primenjene u hotelskom kompleksu „Slovenska plaža”:

  • Centralizovani proces pripreme hrane - proces prijema i obrade namirnica unutar kompleksa je centralizovan i odvija se po posebnim odeljenjima: pripremnica mesa, pripremnica ribe, poslastičara, pripremnica voća i povrća, magacin mlečnih proizvoda, magacin pića. Ovakav sistem omogućuje uštedu prostora, opreme i radne snage, efikasan monitoring i kontrolu potrebne robe. Kompleks je još 80-ih godina imao makrobiotički restoran, jedan od prvih u regionu.
  • Termo solarni integrisan sistem zagrevanja sanitarne vode - turističko naselje „Slovenska plaža” je i u godini otvaranja, davne 1984. godine, posedovalo sistem solarnih kolektora, koji je tada bio prvi projekat takve vrste u regionu.[5] Posle tri decenije ovaj sistem postao je energetski neefikasan i nije mogao da zadovolji aktuelne hotelske standarde i potrebe, pa je u potpunosti zamenjen tokom poslednje rekonstrukcije. Novo, savremeno i visoko efikasno rešenje predstavlja kombinaciju solarnih kolektora, toplotne pumpe, rezervoara za vodu i centralno kontrolnog sistema. Ovaj sistem snabdevanja energijom za grejanje tople sanitarne vode stvara veliku uštedu i svojim radom ne opterećuje okolinu.
  • Sopstveni arterski bunari - za održavanje čistoće i zelenih površina u okviru kompleksa izgrađena su dva arterska bunara kapaciteta 3,6 l/sek. Sistem cevi razvedenih kroz ceokompleks ima ukupnu dužinu od 3 km. Automatizacija sistema omogućava vrhunski kvalitet održavanja zelenih površina unutar kompleksa.
  • Električni transport kroz kompleks - motorni saobraćaj u okviru kompleksa nije dozvoljen, a transport kroz naselje organizovan je električnim vozilima koja se napajaju uz pomoć akumulatorskih baterija.[5] Transport električnim vozilima organizovan je kako za prevoz gostiju od recepcije do smeštajne jedinice, tako i za prevoz namirnica, tehničke, komunalne i za potrebe domaćinstva.
  • Otpad - sve otpadne i atmosferske vode odlaze u sistem gradske kanalizacione mreže. U svim kuhinjama nalaze se separatori masti a iskorišćena masnoća prikuplja se i prosleđuje ovlašćenim organizacijama za preradu korišćenog ulja.[6]

Osim Eco Label sertifikata, Hotelska grupa „Budvanska rivijera”, čiji je „Slovenska plaža” deo, jedna je od retkih kompanija u Crnoj Gori koja je potpisnica Globalnog etičkog kodeksa za turizam. Ovaj kodeks usvojen je od strane Generalne skupštine Svetske turističke organizacije i priznat je od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Kodeks je potpisalo 440 potpisnika iz 53 zemlje. Ovim sporazumom su kroz deset načela, osim tolerancije u najširem smislu i visokog uvažavanja turista i njihovih potreba, obuhvaćene i aktivnosti na očuvanju prirodnih resursa i okoline, sa ciljem da se prirodno bogatstvo zaštiti od negativnih uticaja.[11]

Niskokarbonski turizam je nov način putovanja i odmora, koji nudi veću vrednost i bogatija iskustva za turiste i obezbjeđuje društvene, ekonomske i ekološke prednosti kroz smanjenje emisija ugljendioksida iz turističkih aktivnosti. Takav projekat realizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu u Crnoj Gori, sa ciljem da se u sektoru turizma, unošenjem promena u poslovnom i zakonskom ambijentu, smanje negativni uticaji na životnu sredinu, odnosno karbonski otisak. Hotelski kompleks „Slovenska plaža” jedan je od hotela koji su se odazvali ovoj inicijativi. Na recepciji su postavljene kutije za donacije, kao i tablet uređaji na kojima je online kalkulator za izračunavanje energetske efikasnosti.[12]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Turistički kompleks „Slovenska plaža” jedan je od prvih turističkih objekata u Crnoj Gori nosilac evropskog sertifikata Eco Label, koji obavezuje da se poslovanje bazira na održivom razvoju, uz minimalno ugrožavanje prirodnih resursa.

Ovaj kompleks takođe je i dobitnik Wild Beauty award награде за налепши локалитет у 2013. години.[4]

На Сајму туризма у Прагу комплекс „Словенска плажа” добио је специјално признање за првокласне услуге у сезони 2012.[2]

Види јиш[uredi | uredi izvor]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kažanegra 2016, стр. 28
  2. ^ а б в г д „Словенска плажа првокаслно одмаралиште”. Новости. 7. 2. 2013. Приступљено 8. 4. 2020. 
  3. ^ а б в г „Slovenska plaža”. Budvanska rivijera. Hotelska grupa Budvanska rivijera. Архивирано из оригинала 05. 09. 2019. г. Приступљено 05. 04. 2020. 
  4. ^ а б в г „Slovenska plaža slavi 30 godina”. Teleporter. bginfobox. 18. 7. 2014. Приступљено 8. 4. 2020. 
  5. ^ а б в г Kažanegra 2016, стр. 29-30
  6. ^ а б Krgović, Ljiljana. „Turističko naselje 'Slovenska Plaža'. Приступљено 23. 4. 2020. 
  7. ^ „Hotel Slovenska Plaza”. Zvanični web-sajt. Ponte Travel. Приступљено 9. 4. 2020. 
  8. ^ а б „TURISTIČKO NASELJE SLOVENSKA PLAŽA 3*/ 4*”. Zvanični veb-sajt. Olympic Travel. Приступљено 8. 4. 2020. 
  9. ^ Kažanegra 2016, стр. 31
  10. ^ Lajović, Vuk (24. 10. 2019). „Park u „Slovenskoj plaži” mora biti zaštićen”. Vijesti. Приступљено 23. 4. 2020. 
  11. ^ Kažanegra 2016, стр. 30
  12. ^ Kiković 2016, стр. 52-53

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Kažanegra, Katarina (септембар 2016). „Zeleno poslovanje”. Turistički bilten: 26—31. 
  • Kiković, Aleksandra (септембар 2016). „Niskokarbonski turizam”. Turistički bilten: 52—54.