Solomonova Ostrva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Solomonova Ostrva
Solomon Islands  (engleski)
Krilatica: Voditi – znači služiti
(engl. To Lead is to Serve)
Himna: Bože spasi naša Solomonova Ostrva
(engl. God Save Our Solomon Islands)[1]

Lokacija Solomonovih Ostrva u Tihom okeanu

Glavni gradHonijara
Službeni jezikengleski
Vladavina
Oblik državeUnitarna parlamentarna ustavna monarhija
 — KraljČarls III
 — Generalni guvernerFrenk Kabui
 — PremijerManase Sogavare
Istorija
NezavisnostOd Ujedinjenog Kraljevstva
7. jula 1978.
Geografija
Površina
 — ukupno28.400 km2(139)
 — voda (%)3,2%
Stanovništvo
 — 2016.[2]599.419(162)
 — gustina21,11 st./km2
Ekonomija
Valutasolomonski dolar
 — stoti deo valute‍100 цента‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +11
Internet domen.sb
Pozivni broj+677

Solomonova Ostrva (engl. Solomon Islands), poznata i kao Solomonska Ostrva ili Solomoni, ostrvska su država u jugozapadnom Pacifiku. Preciznije, nalaze se u Melanežanskom arhipelagu u Okeaniji, istočno od Nove Gvineje.[3]

Ova ostrva su vulkanskog porekla. Najveća ostrva su Gvadalkanal (najviši vrh 2.335 metara), Santa Izabel, Makira, Malajta, Nova Džordžija, Čoizel, a tu su i 992 manja ostrva i atoli. Brdovita ostrva su pokrivena tropskom vegetacijom. Uticaj okeana doprinosi blagoj klimi.

Etnički, 94,5% stanovništva su Melanežani, 3% Polinežani, a 1,2% Mikronežani. Pored njih, na ostrvima živi i manji broj Kineza, Indusa i Evropljana. U širokoj upotrebi su jezici tok pisin i bislama.

Solomonova ostrva su član Komonvelta. Najbliža susedna ostrva su Nauru, Kiribati, Tuvalu, Fidži i Vanuatu.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Godine 1568, španski moreplovac Alvaro od Mendanje bio je prvi Evropljanin koji je posetio arhipelag i nazvao ga Islas Salomón (Solomonova Ostrva) po biblijskom kralju Solomonu.[4] Veruje se da je Mendanja ovo ime dao jer je pogrešno smatrao da ostrva kriju veliko bogatstvo.[5]

Tokom većeg perioda britanske vladavine teritorija je zvanično nosila naziv Britanski protektorat Solomonova Ostrva.[6] Dana 22. juna 1975. godine država je preimenovana u Solomonova Ostrva.[6] Kada su 1978. godine stekli nezavisnost, zadržali su to ime.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Španac Alvaro od Mendanje otkrio je arhipelag 1568. godine. Bugnevil i Antrasto došli su na ova ostrva dva veka kasnije. Severna ostrva bila su pod nemačkim protektoratom od 1885. godine, ali, posle zamene za vulkanski arhipelag Samoa, Velika Britanija je 1893. godine proširila svoju vlast na čitav arhipelag. Tokom Prvog svetskog rata zauzela ih je Australija. Japanci su zauzeli i okupirali Solomonova ostrva 1942. godine, koja su postala, posebno Gvadalkanal, poprište krvave borbe sve do 1945. godine. Od 1945. godine ostrva su protektorat UN pod australijskom upravom. Arhipelag je široku samoupravu dobio 1976, a nezavisnost 1978. godine.[7] Od tada, Solomonova ostrva su relativno politički stabilna. Vlade, sa dvojicom predsednika koji su dugo smenjivali, Piterom Kenilorea (1978—1981 i 1984—1986) i Solomonom Mamaloni (1981—1984, 1989—1993 i 19941—997), usmeravale su svoju politiku razvoja zavisno od njihove koncepcije melanezijskog kulturnog nacionalizma. Ovakva politika ipak nije doprinela smanjenju razlika među ostrvima na ovom arhipelagu. Solomonska ostrva su veoma aktivna na regionalnoj sceni Južnog Pacifika. Grupa zvana „melanezijsko koplje“ , koju čine Solomonska ostrva, Papua Nova Gvineja i Vanuatu, osnovana je 1986. godine sa ciljem da bolje brani stav Melanežana, na inicijativu Solomonskih ostrva.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pogled na Solomonova Ostrva

Položaj[uredi | uredi izvor]

Država Solomonova Ostrva obuhvata većinu ostrva istoimenog arhipelaga. Sastoji se od nekoliko većih i velikog broja manjih ostrva i ostrvaca. Smeštena su istočno od Papua Nove Gvineje. Ostrva leže između 5° i 13° južne geografske širine i između 155° i 169° istočne geografske dužine. Udaljenost između najzapadnijih i najistočnijih ostrva je oko 1.500 km. Arhipelag Santa Kruz i atol Java udaljeni su oko 500 km jugoistočno od glavne ostrvske grupe.

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Veća ostrva su vulkanskog porekla i planinska, a manja su građena od koralnih krečnjaka. Kratke reke bogate su vodom, a guste tropske šume pokrivaju 9/10 teritorije države.[7]

Vode[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je topla tropska s malim temperaturnim kolebanjima. Prosečna godišnja temperatura iznosi 26,5 °C. Period između juna i avgusta je najhladniji deo godine. Iako godišnja doba nisu izražena, severoistočni vetrovi koji duvaju od novembra do aprila donose velike količine padavina i povremene oluje ili ciklone. Padavine su vrlo obilne, ponekad s više od 7.000 milimetara godišnje. Prosečna godišnja količina padavina iznosi 3.050 milimetara.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Arhipelag je sastavljen od dva različita ekoregiona. Većina ostrva predstavljaju deo prašumskog ekoregiona. Ostrva Santa Kruz su deo ekoregiona kišnih šuma Vanuatua, zajedno sa susednim arhipelagom Vanuatu. Kvalitet zemljišta kreće se od izuzetno bogatog, vulkanskog (postoje vulkani sa različitim stepenom aktivnosti na nekim većim ostrvima) do relativno neplodnog krečnjaka. Na arhipelagu rastu više od 230 vrsta orhideja i drugog tropskog cveća koje dodatno ulepšava pejzaž.

Zemljotresi[uredi | uredi izvor]

Dana 2. aprila 2007. godine ostrva je pogodio veliki zemljotres praćen cunamijem. Prvi izveštaji ukazivali su na to da je cunami, koji je uglavnom uticao na ostrvce Gizo, bio visok nekoliko metara. Cunami je izazvao zemljotres jačine 8,0 stepeni Rihterove skale, sa hipocentrom udaljenim 349 km od prestonice Solomonovih Ostrva, Honijare, sa epicentrom na dubini od 10 km.[8]

Prema Geološkom institutu SAD, zemljotres se dogodio u 20:39:56 UTC, u nedelju, 1. aprila 2007. godine. Od početnog zemljotresa, pa do 22:00:00 UTC u četvrtak, 4. aprila, u regionu je zabeleženo još 44 naknadnih udara magnitude 5,0 ili jače. Broj poginulih kao posledica cunamija i zemljotresa je najmanje 52 čoveka, a cunami je razorio najmanje 900 domova i ostavio na hiljade ljudi bez krova nad glavom.[9]

Još jednom, 6. februara 2013. godine, Solomonova Ostrva pogodio je zemljotres jačine 8,0 stepeni Rihterove skale, kada je srušen veliki broj kuća i ogroman broj žrtava ostao je neidentifikovan. Zemljotres je izazvao cunami visine 1,5 m. Nedelju dana nakon katastrofe, dokumentovan je niz drugih potresa na ostrvu Santa Kruz jačine od 6,0 stepeni.

Dana 12. aprila 2014. zemljotres jačine 7,6 stepeni magnitude registrovan je na Solomonovim Ostrvima.[10] Naredne godine, 10. jula, još jedan zemljotres je pogodio arhipelag, ovoga puta jačine 6,9 stepeni Rihterove skale.[11]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Zgrada Nacionalnog parlamenta Solomonovih Ostrva

Prema podacima iz 2006. godine, Solomonova Ostrva su imala 552.438 stanovnika,[12] a prosečna gustina naseljenosti je bila veoma mala, svega 16 stanovnika po kvadratnom kilometru. Od ukupnog broja stanovnika, 21% njih živi u gradovima, dok ostatak predstavlja seosko stanovništvo.[7]

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

Najbrojniji stanovnici su Melanežani (94,5%). Od ostalih etničkih grupa, najznačajniji su Polinežani (3%) i Mikronežani (1,2%). Na ostrvima živi i nekoliko hiljada Kineza.[13]

Jezici[uredi | uredi izvor]

Iako je engleski jezik zvaničan na Solomonovim ostrvima, svega 1—2% stanovništva govori isti. Lingva franka je Pidžin.

Broj lokalnih jezika iznosi 74, od kojih je 70 u svakodnevnoj upotrebi, dok su četiri jezika izumrla.[14][15] Većina jezika pripada austronežanskoj grupi, mada centralnosolomonski jezici poput jezika lavukaleve čine samostalnu grupu jezika. Druge dve porodice jezika govore se, između ostalog, na ostrvu Bugenvil, koje predstavlja deo arhipelaga, ali je van zvaničnih granica države. Rifsko-santakruski jezici su se nekada smatrali ne-austronežanskim, ali su skorašnja istraživanja potvrdila da oni predstavljaju divergentne jezike austronežanske grupe.[16]

Religija[uredi | uredi izvor]

Dominantna religija je hrišćanstvo, čak 92% ukupne populacije, od čega su 35% melanezijski anglikanci, 19% katolici, 17% evangelisti, a 5% stanovništva se i dalje pridržava aboridžinskih verovanja.[17]

Pored hrišćana, ima i muslimana, Jehovinih svedoka i pripadnika Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjeg dana. Prema najnovijim istraživanjima, muslimana ima svega 350.[18]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najveći broj stanovnika bavi se poljoprivredom i ribolovom. Najviše se gaje kokosova i uljna palma, a za ishranu domaćeg stanovništva najvažniji su slatki krompir (batata), manioka i pirinač. Ostale privredne grane uključuju ceđenje palminog ulja, konzerviranje ribe, pilane, prehranu, duvan i bezalkoholna pića. U rudarstvu se ističu nalazišta zlata, srebra, bakarne rude, fosfata i boksita. Značajna je eksploatacija šuma. Riba, riblje prerađevine i drvo donose ¾ prihoda od izvoza.[7]

Novčana jedinica Solomonovih Ostrva je solomonski dolar (SBD). Prosečan BDP po stanovniku 2004. godine iznosio je 800 američkih dolara.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Učenici škole u selu Tuo, ostrvo Fenualoa

Obrazovanje na Solomonovim Ostrvima nije obavezno, tako da samo 60% dece školskog uzrasta ima pristup osnovnom obrazovanju.[19][20]

Od 1990. do 1994. godine zabeležen je porast broja upisane dece u osnovnu školu sa 84,5% na 96,6%,[19] međutim, povećanje broja upisane dece u školu ne znači da ona i pohađaju istu i da stiču osnovno obrazovanje.[19]

Napori i planovi napravljeni od strane Odeljenja za obrazovanje i razvoj ljudskih resursa za proširenje obrazovnih ustanova i povećanje upisa otežani su zbog nedostatka finansijskih sredstava, pogrešnih programa obuke nastavnika, slabe koordinacije programa, kao i zbog neuspeha vlade da plati nastavnicima.[19] Procenat budžeta vlade izdvojen za obrazovanje 1998. godine bio je 9,7%, što je mnogo manje negoli 1990. godine, kada je bilo izdvojeno 13,2%.[19]

Nivo obrazovanja muške dece veći je u odnosu na žensku decu.[20] Univerzitet Južnog Pacifika ima kampus na Solomonovim Ostrvima, a i Univerzitet Papua Nove Gvineje ima svoje uporište na ostrvu Gvadalkanal.[21]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „National Parliament of Solomon Islands Daily Hansard: First Meeting – Eighth Session Tuesday 9th May 2006” (PDF). www.parliament.gov.sb. 2006. str. 12. Arhivirano iz originala (PDF) 30. 10. 2012. g. Pristupljeno 3. 1. 2019. 
  2. ^ „World Population Prospects: The 2017 Revision”. ESA.UN.org (custom data acquired via website). United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division. Pristupljeno 10. 9. 2017. 
  3. ^ „United Nations Statistics Division – Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2011. g. Pristupljeno 11. 04. 2014. 
  4. ^ „Alvaro de Mendaña de Neira, 1542?–1595”. Princeton University Library. Arhivirano iz originala 21. 05. 2016. g. Pristupljeno 8. 2. 2013. 
  5. ^ „Lord GORONWY-ROBERTS, speaking in the House of Lords, HL Deb 27 April 1978 vol 390 cc2003-19”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 19. 11. 2014. 
  6. ^ a b British Solomon Islands (Name of Territory) Order 1975 (S.I. 1975 No. 808)
  7. ^ a b v g Denis Šehić, Atlas Amerike, Australije i Okeanije. Politika, 1. izd, Beograd, god. 2007. ISBN 978-86-86809-01-8.
  8. ^ "Solomon Islands earthquake and tsunami", Breaking Legal News – International, 4 March 2007
  9. ^ "Aid reaches tsunami-hit Solomons", BBC News, 3 April 2007
  10. ^ Earthquake hits near Solomon Islands, BBC News, 13 April 2014
  11. ^ [1], Aljazeera, 10 July 2015
  12. ^ CIA World Factbook. Country profile: Solomon Islands Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. мај 2016). Приступљено 21 October 2006.
  13. ^ Spiller, Penny: "Riots highlight Chinese tensions", BBC News, Friday, 21 April 2006, 18:57 GMT
  14. ^ Ethnologue report for Solomon Islands. Ethnologue.com. Приступљено 24 September 2010.
  15. ^ Ples Blong Iumi: Solomon Islands the Past Four Thousand Years, Hugh Laracy (ed.), University of the South Pacific. 1989. ISBN 978-982-02-0027-2.
  16. ^ Ross & Næss 2007
  17. ^ „Religions in Solomon Islands | PEW-GRF”. Arhivirano iz originala 23. 1. 2014. g. 
  18. ^ „International Religious Freedom Report 2007”. State.gov. 14. 9. 2007. Arhivirano iz originala 19. 01. 2012. g. Pristupljeno 18. 6. 2012. 
  19. ^ a b v g d "Solomon Islands" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. avgust 2010). 2001 Findings on the Worst Forms of Child Labor. Bureau of International Labor Affairs, United States Department of Labor (2002). This article incorporates text from this source, which is in the public domain.
  20. ^ a b „Solomon Islands Population Characteristics” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 12. 06. 2011. g. Pristupljeno 7. 7. 2011. 
  21. ^ Home Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2005). USP. Pristupljeno 24 September 2010.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Leksikon država sveta / [urednik Radivoje Mikić; geografske karte Miladin Anđelić, Petar Kurtović, Jovo Kurtović. Beograd: Politika: Narodna knjiga, 2006 (Beograd: Alfa). ISBN 978-86-331-2757-8.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]