Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije
Lazarice u Sirinićkoj župi, jedan od elemenata Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije
Nematerijalno kulturno nasleđe
RegionSrbija
ZajednicaSrpski narod i sve nacionalne manjine koje žive na teritoriji Srbije
PredlagačNacionalni komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe
Veb sajthttp://nkns.rs/cyr

Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije obuhvata elemente određene Uneskovom definicijom nematerijalnog kulturnog nasleđa: „praksa, prezentacija, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne veštine, koje zajednice, grupe i, u nekim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao deo svog kulturnog nasleđa.[1]

Detaljnije[uredi | uredi izvor]

U Etnografskom muzeju u Beogradu juna 2012. godine otvoren je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Polaznu osnovu njegovog delovanja čini Uneskova Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, koju je Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala u maju 2010. godine. Ovaj centar realizuje poslove na istraživanju, prikupljanju, dokumentovanju, očuvanju i prezentaciji elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa sa teritorije Republike Srbije. U cilju efikasnijeg rada na očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa Centar sprovodi široku edukaciju o značaju očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa, promociju elemenata upisanih u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa i sarađuje s drugim ustanovama, udruženjima, organizacijama i pojedincima u zemlji i inostranstvu. Zadatak Centra je i čuvanje Nacionalnog registra nematerijalnog kulturnog nasleđa, kao i celokupne dokumentacije o nematerijalnom kulturnom nasleđu u elektronskom, papirnom, video i audio obliku jedana je od najvažnijih zadataka Centra za nematerijalno kulturno nasleđe.

Odluku o dodeli statusa elementa nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije donosi se na osnovu odluka Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe. Predlog za upis elemenata u Nacionalni registar mogu da podnesu lokalna zajednica, institucija, odgovarajuća nevladina organizacija ili pojedinac koji je u mogućnosti da predlog dokumentuje odgovarajućom propratnom dokumentacijom. Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe Republike Srbije svake godine utvrđuje rokove za podnošenje zahteva za upis na liste nematerijalnog kulturnog nasleđa.[2]

Spisak[uredi | uredi izvor]

Sledi spisak elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije[3][4]

BR Slika Naziv Opis Predlagač Datum upisa u registar Napomena
1
Krsna slava
Krsna slava
Krsna slava Kompleks ritualnih i socijalnih praksi kojima porodica slavi sveca za kojeg veruje da je njen zaštitnik Etnografski muzej u Beogradu Unesko datum upisa: 27. 11. 2014.[5]
2
Molitva, đurđevdanski obred
Molitva, đurđevdanski obred
Molitva, đurđevdanski obred Praksa koja se izvodi jednom godišnje u selu Vrtovac, na Staroj planini, na Đurđevdan Opština Knjaževac 18. 6. 2012
3
Belmuž
Belmuž
Belmuž Jelo od mladog ovčijeg sira i kukuruznog brašna, koje predstavlja jedinstveno nasleđe stočarskih zajednica na tlu istočne Srbije Opština Knjaževac 18. 6. 2012
4
Običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća
Običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća
Običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća Jedan od uskršnjih običaja na području zapadne Srbije koji obuhvata izradu sveća od čistog voska i njihovo prinošenje manastiru Tronoša Manastir Tronoša 18. 6. 2012
5
Izrada pirotskog kačkavalja
Izrada pirotskog kačkavalja
Izrada pirotskog kačkavalja Izrada pirotskog kačkavalj, tradicionalnog proizvoda sa područja Stare planine, čija je osnovna sirovina ovčije mleko Grad Pirot 18. 6. 2012
6
Pirotsko ćilimarstvo
Pirotsko ćilimarstvo
Pirotsko ćilimarstvo Veština izrade ćilima na vertikalnom razboju, tehnikom klečanja Grad Pirot 18. 6. 2012
7
Filigranski zanat
Filigranski zanat
Filigranski zanat Tehnika obrade nakita od srebra i zlata koja je bila veoma zastupljena u starom srpskom zlatarstvu i predstavljala je najčešće nasleđe gradskih sredina, koje se proteže i do srednjeg veka Narodni muzej Kraljevo 18. 6. 2012
8
Klesarski zanat u Beloj Vodi
Klesarski zanat u Beloj Vodi
Klesarski zanat u Beloj Vodi Tradicionalni način obrade kamena, belovodskog peščara, čije izvorište su majdani u zaleđu ovog sela Mesna zajednica Bela Voda 18. 6. 2012
9
Pazarske mantije
Pazarske mantije
Pazarske mantije Specijalitet gradske kuhinje sa područja Novog Pazara, jelo koje se pravi od lisnatog testa i nadeva od mlevenog mesa Grad Novi Pazar 18. 6. 2012
10
Zlakuska lončarija
Zlakuska lončarija
Zlakuska lončarija Ručna izrada keramičkih posuda za termičku obradu hrane na ručnom vitlu, tehnikom zidanja dodavanjem slojeva gline, koja čini zlakusku lončariju jedinstvenom Udruženje lončara Zlakusa 18. 6. 2012 Unesko datum upisa: 16. 12. 2020.[6]
11
Kosovski vez
Kosovski vez
Kosovski vez Visoko razvijen, stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda KUD „Kopaonik“, Leposavić
12
Pevanje uz gusle
Pevanje uz gusle
Pevanje uz gusle Izvođačka praksa koja obuhvata solističko pevanje narodnih epskih pesama u desetercu koje pevač izvodi prateći se na guslama Opština Vrbas 18. 6. 2012 Unesko datum upisa: 2. 12. 2018.[7]
13
Groktalica
Groktalica
Groktalica Specifičan način pevanja uz potresanja glasa koji se zvučno zapaža kao izrazitiji vibrato Muzička škola „Mokranjac“ (Beograd)
14
Pevanje iz vika
Pevanje iz vika
Pevanje iz vika Starije dvoglasno pevanje iz vika spada u pevačke tradicije koje se ispoljavaju kao heterofono bordunski vokalni oblik pevanja, koje izvode dva pevača Udruženje „Društvo za negovanje tradicionalnog pevanja izvika“
15
Erski humor
Erski humor
Erski humor Forma usmenog izražavanja koja predstavlja spesifičan način šaljivog odnosa prema stvarnosti, karakterističan za područje Zlatiborskog okruga Opština Čajetina
16
Kolo (igra)
Kolo (igra)
Kolo (igra) Kolo, kolo u tri, kolo u šest je veoma rasprostranjena narodna igra u aktuelnoj igračkoj praksi Srbije i vitalan oblik tradicionalne kulture Ansambl narodnih igara i pesama „Kolo“ Unesko datum upisa: 9. 12. 2017.[8]
17
Rumenka (igra u kolu)
Rumenka (igra u kolu)
Rumenka (igra u kolu) igra u kolu, koju odlikuju simetrija igračkog obrasca, kao i bogaćenje igračkog obrasca različitim motivima: usitnjavanjem koraka u jednom taktu, poskocima i pozdvoženjem Ansambl narodnih igara i pesama „Kolo“
18
Sviranje na gajdama
Sviranje na gajdama
Sviranje na gajdama Odnosi se na solističku praksu sviranja na dvoglasnim i troglasnim gajdama. Repertoar narodne muzike za ovaj instrument obuhvata narodne igre, pesme, improvizacione forme i specifične pesme ritualnog karaktera Muzikološki institut SANU
19
Frulaška praksa
Frulaška praksa
Frulaška praksa Najtipičniji i najrasprostranjeniji duvački instrument u muzičkoj praksi Srbije. Iako se u novije vreme popularno imenuje kao frula, ovaj instrument poznat je pod starijim nazivima kao svirala ili kao duduk Muzikološki institut SANU
20
Sviranje na kavalu
Sviranje na kavalu
Sviranje na kavalu Dugačka, polupoprečna svirala, otvorene cilindrične cevi sa sedam rupica za sviranje na prednjoj strani i jednu na zadnjoj. Označen je kao pastirski instrument, mada se na njemu izvode i melodije narodnih pesama, kao i tradicionalne igre KUD „Cvetko Grbić“, Šabac
21
Naivno slikarstvo Slovaka
Naivno slikarstvo Slovaka
Naivno slikarstvo Slovaka Stvaralaštvo samoukih umetnika, pripadnika slovačke etničke zajednice na prostoru Srbije, čije osnovne karakteristike čini osoben stil, koji se zasniva na motivima ruralne sredine i svakodnevnice u kojoj slikari žive Fond „Međunarodni etno centar Babka“, Kovačica
22
Lazarice u Sirinićkoj župi
Lazarice u Sirinićkoj župi
Lazarice u Sirinićkoj župi Ženske prolećne obredne povorke koje su deo običaja vezanih za praznovanje Lazareve subote, kao dela preduskršnjih praznika Srpsko etnomuzikološko društvo
23
Izrada drvenih čutura u selu Pilica
Izrada drvenih čutura u selu Pilica
Izrada drvenih čutura u selu Pilica Veština izrade drvenih čutura na ručno pravljenom strugu, uz korišćenje ručnog alata, za čuvanje pića. Na ovaj način izrađuju se i drugi upotrebni predmeti od javorovog i vrbovog drveta Zanatska radnja „Čutura“
24
Vukov sabor
Vukov sabor
Vukov sabor Najstarija kulturna manifestacija u Srbiji, posvećena očuvanju jezika, pisma i usmene književnosti, ustanovljena je 1933. godine kao sećanje na reformatora srpskog jezika i pisma Vuka Stefanovića Karadžića Centar za kulturu „Vuk Karadžić“ Loznica 18. 6. 2012
25
Ojkača
Ojkača
Ojkača Izvorna krajiška pesma koja se izvode a cappella ili uz pratnju nekog narodnog instrumenta (najčešće tamburica samica, a ređe diple, dvojnice i dr) Brankovo kolo (izdavačka kuća) 18. 6. 2012
26
Vranjska gradska pesma
Vranjska gradska pesma
Vranjska gradska pesma Tradicionalne gradske pesme koje su nastale i koje se pevaju u Vranju, u a cappella i u vokalno-instrumentalnim aranžmanima Grad Vranje 18. 6. 2012
27
Čuvanje Hristovog groba
Čuvanje Hristovog groba
Čuvanje Hristovog groba Deo Uskršnjih običaja koji se odnosi na simboličko „čuvanje Hristovog groba“ od Velikog petka do Vaskrsa Udruženje „Čuvari Hristovog groba“, Batajnica
28
Pirotsko pripovedanje
Pirotsko pripovedanje
Pirotsko pripovedanje Verbalno umetničko izražavanje u prozi i stihu na pirotskom govoru srpskog jezika (timočko-lužnički dijalekat, belopalanačko-pirotski podijalekat srpskog jezika) Grad Pirot 25. 12. 2014
29
Đurđevdan
Đurđevdan
Đurđevdan Veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog Etnografski muzej u Beogradu 15. 10. 2015
30
Rakija šljivovica
Rakija šljivovica
Rakija šljivovica Alkoholno piće koje se dobija destilacijom prevrelog kljuka od šljiva Narodni muzej Čačak 15. 10. 2015
31
Kazandžijski zanat u Srbiji
Kazandžijski zanat u Srbiji
Kazandžijski zanat u Srbiji Izrada sudova i predmeta od bakra jedan je od najstarijih i u prošlosti široko rasporostranjenih zanata na području Srbije Narodni muzej Valjevo 15. 10. 2015
32
Staparsko ćilimarstvo
Staparsko ćilimarstvo
Staparsko ćilimarstvo Veština izrade staparskog ćilima koji je, uz pirotski, jedan od najpoznatijih autohtonih srpskih ćilima, nastala u domaćoj radinosti u selu Stapar (Bačka) u 18. veku Grad Sombor 3. 3. 2016
33
Znanja i veštine pravljenja kajmaka
Znanja i veštine pravljenja kajmaka
Znanja i veštine pravljenja kajmaka Tradicionalni proces pravljenja kajmaka – mlečnog proizvoda koji nastaje izdvajanjem masnog sloja u fazi hlađenja kuvanog mleka Muzej na otvorenom „Staro selo“ 26. 12. 2016
34
Cipovka
Cipovka
Cipovka Znanje i umeće pripremanja tradicionalnog hleba u Vojvodini Balkankult fondacija 26. 12. 2016
35
Kuvanje žmara
Kuvanje žmara
Kuvanje žmara Žmare – ritualno i svakodnevno jelo od ovčijeg mesa, praziluka i kukuruznog brašna Opština Petrovac na Mlavi 25. 12. 2017
36
Bela vila
Bela vila
Bela vila Običaj koji se u Velikoj Hoči praktikuje na treći dan Uskrsa, kao sastavni deo složenog kompleksa kolektivnih običajno-obrednih radnji koje se u sklopu praznovanja Uskrasa izvode u ovom naselju Institut za srpsku kulturu Priština-Leposavić 25. 12. 2017
37
Paljenje petrovdanskih lila
Paljenje petrovdanskih lila
Paljenje petrovdanskih lila Lilanje - običaj pravljenja i paljenja petrovdanskih lila, vekovima prisutan kod stočarskog stanovništva na području zapadne Srbije, vezan za praznik Petrovdan, posvećen Svetim Apostolima Petru i Pavlu Centar za kulturu „Vuk Karadžić” Loznica 25. 12. 2017
38
Zdravice
Zdravice
Zdravice Kraći govor uz čašu koja se ispija za nečije zdravlje ili u čast nečega Narodni muzej Čačak 13. 12. 2018[9]
39
Opančarski zanat
Opančarski zanat
Opančarski zanat Izrada jednostavne kožne obuće koja je bila prvenstveno namenjena seoskom stanovništvu. Koreni su mu u srednjovekovnoj (vizantijskoj i evropskoj) kulturnoj tradiciji Etnografski muzej u Beogradu 13. 12. 2018
40
Dvopređno pletenje vunenih čarapa
Dvopređno pletenje vunenih čarapa
Dvopređno pletenje vunenih čarapa Na ovaj način pletene vunene čarape jedan su od nacionalnih simbola Srbije i autentičan predmet knjaževačkog i timočkog kraja. Izrađuju se tehnikom pletenja vune na pet igala[10] Zavičajni muzej Knjaževac 13. 12. 2018
41
Pevanje uz rojenje pčela
Pevanje uz rojenje pčela
Pevanje uz rojenje pčela Da bi prilikom rojenja bezbedno uveo pčele u košnicu, domaćin tiho pevuši obredne pesme[11] Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu 13. 12. 2018
42
Bezdanski damast
Bezdanski damast
Bezdanski damast Umeće ručnog tkanja ornamentisanog svilenog damasta žakar tehnikom „Novi Dunav“, Bezdan 13. 12. 2018
43
Tkanje bošči
Tkanje bošči
Tkanje bošči Veština izrade tradicionalnih šarenih pregača, odnosno velikih marama Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić 13. 12. 2018
44
Ženidba Kraljevića Marka (obred)
Ženidba Kraljevića Marka (obred)
Ženidba Kraljevića Marka (obred) Pokladna svadba u Štrpcu Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić 13. 12. 2018
45
Vertep u Srbiji
Vertep u Srbiji
Vertep u Srbiji Tradicionalni Božićni obred - prikazivanje Hristovog rođenja Muzej Srema 13. 12. 2018
46
Sjeničko-peštersko ćilimarstvo
Sjeničko-peštersko ćilimarstvo
Sjeničko-peštersko ćilimarstvo Tradicionalna veština izrade ćilima na području Sjenice i Peštera Opština Sjenica 13. 12. 2018
47
Ražanjsko crepuljarstvo
Ražanjsko crepuljarstvo
Ražanjsko crepuljarstvo Izrada crepulja u selu Rujište kod Ražnja Narodni muzej Čačak 5. 12. 2019
48
Krstovi od vremena
Krstovi od vremena
Krstovi od vremena Podizanje „krstova od vremena“ je stara religijsko-društvena običajna praksa, u okviru koje se krstovi postavljaju na raskrsnicama, pored puta, na njivama ili imanjima radi zaštite od vremenskih nepogoda Muzej Jadra 5. 12. 2019
49
Tetkica Bibija
Tetkica Bibija
Tetkica Bibija Bibija je zaštitnica porodice, pre svega zdravlja dece, koju slave Romi koji žive u Srbiji, a koji su pravoslavne veroispovesti Muzej romske kulture u Beogradu 5. 12. 2019
50
Dragačevski sabor trubača u Guči
Dragačevski sabor trubača u Guči
Dragačevski sabor trubača u Guči Dragačevski sabor trubača, u neprekidnom trajanju od skoro 60 godina, predstavlja svečani događaj koji je svojim širim značajem postao društveni ritual lokalne zajednice i marker identiteta njenih članova Centar za kulturu i sport opštine Lučani 13. 10. 2020
51
Trubaštvo
Trubaštvo
Trubaštvo Zvuk združenih limenih duvačkih instrumenata jedan je od savremenih kulturnih simbola Srbije. Muzikološki institut SANU 13. 10. 2020[12]
52
Uskršnji običaji - osvećivanje paske
Uskršnji običaji - osvećivanje paske
Uskršnji običaji - osvećivanje paske Tradicionalni običaj Rusina i Ukrajinaca u Vojvodini koji predstavljaju sintezu tradicionalnog porodičnog obeležavanja Uskršnjeg praznika Muzej Vojvodine 14. 1. 2021
53 Pošalji fotografiju Malo kolo Tradicionalni ples koji se izvodi uz muziku na teritoriji Banata, u Vojvodini Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ iz Kikinde 14. 1. 2021
54
Tamburaši, tamburaške prakse
Tamburaši, tamburaške prakse
Tamburaši, tamburaške prakse Tradicionalno sviranje, karakteristično za modernija doba (dva veka unazad) na tamburi tj. trzalačkim instrumentima Muzej Vojvodine 7. 10. 2021
55 Pošalji fotografiju Ojice Znanja, umeća i veštine izrade ojica, tradicionalnih ukrasnih čipki na ženskoj narodnoj nošnji bošnjačkog stanovništva u Sandžaku Muzej „Ras” u Novom Pazaru 18. 3. 2022.
56 Pošalji fotografiju Maćanske ploče Znanja i veštine koje se odnose na prepoznavanje, eksploataciju i oblikovanje kamenih krovnih prekrivki. Opština Ivanjica 22. 11. 2022.
57 Pošalji fotografiju Drugaričenje Drugaričenje ili kumačenje - običaj ritualnog sklapanja kumstva i pobratimstva/posestrimstva među decom i mladima na Pobusani ponedeljak Narodni muzej Požarevac 22. 11. 2022.
58
Sarački zanat
Sarački zanat
Sarački zanat Skup znanja i veština koji se odnose na pripremu materijala i izradu predmeta od kože, prvenstveno za potrebe konjarstva, ali i lova, uzgoja i dresure pasa i drugo. Gradski muzej Sombor 21. 12. 2023.
59
Ćurčijski zanat
Ćurčijski zanat
Ćurčijski zanat Ćurčijski zanat predstavlja skup znanja i veština prerade i obrade kože i izrade predmeta od krzna i kože Muzej Vojvodine 21. 12. 2023.
60 Pošalji fotografiju Štampujit Vrsta veza „po pismu“ koji se izvodi tehnikom „omčastog boda“ na plišu, a kojim se u Negotinskoj Krajini i priobalju Dunava najčešće ukrašava svečana ženska nošnja. Etno mreža 21. 12. 2023.
61 Pošalji fotografiju Mavanje kumbare Praksa paljenja obrednih vatri koja se odvija kao sastavni deo običajno-obrednih radnji u sklopu praznovanja Belih poklada, odnosno Pročke, u Sirinićkoj župi. Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić 21. 12. 2023.
62
Plivanje za Bogojavljenski krst
Plivanje za Bogojavljenski krst
Plivanje za Bogojavljenski krst Običaj plivanja za krst (časni krst, bogojavljenski krst) na otvorenim vodama na praznik Bogojavljenje, kojim se obeležava dan Hristovog krštenja. Narodni muzej Čačak 21. 12. 2023.
63
Sviranje na tamburicama
Sviranje na tamburicama
Sviranje na tamburicama Tamburice ili samice pripadaju porodici trzačkih žičanih instrumenata. Karakteristične su za dinarsku kulturu, tradicionalno se koriste kao solistički instrument. Predstavljaju deo kulture dinarskog stanovništva doseljenog u Srbiju - 21. 12. 2023.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „O NEMATERIJALNOM KULTURNOM NASLEĐU”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2020. 
  2. ^ „CENTAR ZA NEMATERIJALNO KULTURNO NASLEĐE SRBIJE”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2020. 
  3. ^ „LISTA ELEMENATA NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA REPUBLIKE SRBIJE”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 13. 1. 2019. 
  4. ^ „LISTA ELEMENATA NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA REPUBLIKE SRBIJE (sa novim unosima)”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 13. 1. 2019. 
  5. ^ „Slava, celebration of family saint patron’s day”. Intangible Cultural Heritage. UNESCO. Pristupljeno 15. 1. 2019. 
  6. ^ „Zlakusa pottery making, hand-wheel pottery making in the village of Zlakusa”. UNESCO Intangible Cultural Heritage. UNESCO. Pristupljeno 18. 12. 2020. 
  7. ^ „PEVANjE UZ GUSLE NA UNESKOVOJ REPREZENTATIVNOJ LISTI NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 13. 1. 2019. 
  8. ^ „Kolo na Uneskovoj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 15. 1. 2019. 
  9. ^ „NOVI UPISI U NACIONALNI REGISTAR NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 18. 1. 2019. 
  10. ^ autor:, Katarina (28. 11. 2018). „Dvopređne čarape: Jedinstveni simbol Srbije koji zaslužuje da bude zaštićen kao nacionalni brend”. Opanak - magazin za očuvanje srpske tradicije i običaja. Pristupljeno 18. 1. 2019. 
  11. ^ Pavlović, Biljana; Trakilović, Desanka (2014). „Narodna muzička tradicija severnog Kosova u funkciji nastave muzičke kulture u osnovnoj školi” (PDF). Uzdanica. XI/1: 120. Pristupljeno 18. 1. 2019. 
  12. ^ „DRAGAČEVSKI SABOR TRUBAČA U GUČI I TRUBAŠTVO UPISANI U NACIONALNI REGISTAR NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Ministarstvo kulture i informisanja RS i Etnografski muzej u Beogradu. Pristupljeno 28. 11. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]