Korpusi NOVJ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jugoslovenska partizanska zastava

Korpusi su bile najviše operativno-teritorijalne jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ). Postojali su od kraja 1942. do formiranja armija, početkom 1945. godine. Prvi korpusi imali su u svom sastavu od dve do četiri divizije i veći broj partizanskih odreda.[1][2]

Odluka Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita o formiranju divizija i korpusa, novembra 1942. doneta je u vreme značajnih pobeda NOV i POJ u centralnoj i zapadnoj Bosni. U operativnom pogledu, korpusi su trebalo da vode ofanzivne operaciji na određenoj teritoriji, ali su bili i dovoljno pokretni za dejstva u drugim područjima. Najpre je 9. novembra 1942. formiran Prvi bosanski korpus, a potom 22. novembra 1942. Prvi hrvatski korpus. Njihovim formiranjem ukinuti su Operativni štab za Bosansku krajinu i Štab Prve operativne zone Hrvatske (područje Like, Banije i Korduna). Prvi bosanski korpus je 11. maja podeljen na Prvi i Drugi bosanski korpus, a 17. maja 1943. je formiran Prvi slavonski korpus (od 20. juna Drugi hrvatski korpus), čijim je formiranjem ukinut Štab Treće operativne zone (područje Slavonije).[1][2]

U septembru 1943. formiran je Drugi udarni korpus, čiji je Štab preuzeo dužnosti Glavnog štaba NOV i PO Crne Gore, a početkom oktobra su formirani Sedmi slovenački, Prvi proleterski i Osmi dalmatinski korpus. Naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ od 5. oktobra 1943. izvršena je prenumeracija dotada formiranih korpusa pa su Prvi i Drugi bosanski postali Treći i Peti bosanski korpus, a Prvi i Drugi hrvatski su postali Četvrti hrvatski i Šesti slovenački korpus.[3]

Spisak korpusa NOVJ[uredi | uredi izvor]

naziv datum formiranja sastav komandant politički komesar ref
Prvi proleterski korpus 5. oktobar 1943. Prva proleterska i Šesta lička divizija Koča Popović Mijalko Todorović [4]
Drugi udarni korpus 10. septembar 1943. Druga proleterska, Treća udarna i Peta krajiška divizija Peko Dapčević Mitar Bakić [5]
Treći bosanski korpus
(prvobitno Prvi bosanski korpus)
9. novembar 1942. Četvrta i Peta krajiška divizija Kosta Nađ Osman Karabegović [6]
Četvrti hrvatski korpus
(prvobitno Prvi hrvatski korpus)
22. novembar 1942. Šesta lička, Sedma banijska i Osma kordunaška divizija Ivan Gošnjak Većeslav Holjevac [7]
Peti bosanski korpus
(prvobitno Drugi bosanski korpus)
11. maj 1943. Četvrta, Deseta i Jedanaesta krajiška divizija Slavko Rodić Velimir Stojnić [8]
Šesti slavonski korpus
(prvobitno Prvi slavonski korpus)
17. maj 1943. Dvanaesta i 28. slavonska divizija Petar Drapšin Vlado Janić [9]
Sedmi slovenački korpus 3. oktobar 1943. Četrnaesta, Petnaesta i Osamnaesta slovenačka divizija Rajko Tanasković Jože Brilej [10]
Osmi dalmatinski korpus 7. oktobar 1943. Deveta, 19, 20. i 26. dalmatinska divizija Pavle Ilić Ivan Kukoč [11]
Deveti slovenački korpus 22. decembar 1944. 30 i 31. slovenačka divizija Lado Ambrožič Dušan Kveder [12]
Deseti zagrebački korpus 19. januar 1944. 32. zagorska i 33. hrvatska divizija Vladimir Matetić Ivan Šibl [12]
Jedanaesti hrvatski korpus 30. januar 1944. 13. primorsko-goranska i 35. lička divizija Milan Šakić Mićun Artur Turkulin [13]
Dvanaesti vojvođanski korpus 1. jul 1944. 16, 36. i 51. vojvođanska divizija Danilo Lekić Španac Stefan Mitrović [14]
Trinaesti srpski korpus 7. septembar 1944. 22, 24, 46. i 47. srpska divizija Ljubo Vučković Vasilije Smajević [15]
Četrnaesti srpski korpus 7. septembar 1944. 23., 25. i 45. srpska divizija Radivoje Jovanović Radisav Nedeljković Raja [16]
Petnaesti makedonski korpus septembar 1944. 41, 48. i 49. makedonska divizija Tihomir Miloševski Naum Naumovski [8]
Šesnaesti makedonski korpus septembar 1944. 42. makedonska i Kumanovska divizija Petar Brajović Boro Čuškar [9]
Bregalničko-strumički korpus 3. oktobar 1944. 50. i 51. makedonska divizija Peco Trajkov Cvetko Stevanovski [17]
Korpus narodne odbrane Jugoslavije 15. avgust 1944. 5. divizija i 29. brigada narodne odbrane Jovan Vukotić Vlado Janić [18]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Vojna enciklopedija 4 1972, str. 630.
  2. ^ a b Leksikon NOR 1 1980, str. 537.
  3. ^ Zbornik NOR 1949, str. 355.
  4. ^ Leksikon 1981, str. 1026.
  5. ^ Leksikon 1981, str. 844.
  6. ^ Leksikon 1981, str. 1099.
  7. ^ Leksikon 1981, str. 828.
  8. ^ a b Leksikon 1981, str. 1007.
  9. ^ a b Leksikon 1981, str. 1083.
  10. ^ Leksikon 1981, str. 1045.
  11. ^ Leksikon 1981, str. 995.
  12. ^ a b Leksikon 1981, str. 835.
  13. ^ Leksikon 1981, str. 895.
  14. ^ Leksikon 1981, str. 848.
  15. ^ Leksikon 1981, str. 1100.
  16. ^ Leksikon 1981, str. 827.
  17. ^ Leksikon 1981, str. 811.
  18. ^ Leksikon 1981, str. 924.

Literatura[uredi | uredi izvor]