Spisak ličnosti vezanih za Prvi svetski rat
Vidi: Prvi svetski rat
Australija[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 4. avgusta, 1914)
- K. E. V. Bin (1879—1968) Zvanični australijski ratni dopisnik
- Henri Gordon Benet (1887—1962) komandant, 3. pešadijska brigada
- Vilijem Trozbi Bridžis (1861—1915) komandant, australijska 1. divizija
- Henri Džordž Šovel (1865—1945), komandant,
- Artur Kobi, vazduhoplovni as
- Roderik Dalas, vazduhoplovni as
- Hari Dalcijel, odlikovani komandant
- Pompi Eliot, general
- Endru Fišer, premijer
- Ser Džon Gelibrand, komandant, 3. divizija
- Ser Vilijam Glazgou, komandant, 1. divizija
- Ser Talbot Hobz, (1864-1938), komandant, australijska 5. divizija
- Bili Hjuz, (1862-1952), premijer
- Godfri Irving, privremeni komandant, 5. divizija
- Albert Džeka, odlikovani pilot
- Džon Džekson, odlikovan
- Elvin King, vazduhoplovni as
- Džon Simpson Kirkpatrik, (1892-1915)
- Robert Litl, vazduhoplovni as
- Džejms Vajtsajd M'Kej, (1864-1930), komandant, australijska 5. divizija
- Ser Džon Monaš, (1865-1931), komandant, 3. korpus
- Ser Kit Merdok, (1885-1952), ratni izveštač
- Ser Čarls Rozental, (1875-1954), komandant, 2. divizija
- Alfred Šaut, odlikovan
- Ser Bridenel Vajt, general
Austrougarska[uredi | uredi izvor]
Monarhija[uredi | uredi izvor]
- Nadvojvoda Franc Ferdinand, (1863-1914), prestolonaslednik čije je ubistvo bilo povod za rat.
- car Franc Jozef, (1830-1916)
- car Karl od Austrije, (1887-1922)
- carica Zita od Burbon-Parme (1892—1989)
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Svetozar Borojević
- Viktor fon Dankl, general-pukovnik
- Franc Ror fon Denta, feldmaršal
- Franc Konrad fon Hecendorf, (1852-1925), načelnik generalštaba (1906—1911, 1912-1917)
- Herman Koves, feldmaršal
- Artur Arc fon Štrausenburg, (1857-1935), načelnik generalštaba (1917—1918)
- Oskar Poćorek, (1853-1933), general
- Mikloš Horti, admiral
Političari[uredi | uredi izvor]
- Fridrih Adler, austrijski socijaldemokratski vođa
- Viktor Adler, austrijski socijaldemokratski vođa
- grof Đula Andraši Mlađi (1860—1929), ministar spoljnih poslova (1918)
- grof Leopold fon Bertold, (1863-1942), ministar spoljnih poslova (1912—1915)
- baron Ištvan Burian, (1851-1922), ministar spoljnih poslova (1915—1916, 1918), ministar finansija (1916—1918)
- grof Hajnrih fon Klam-Martinic (1863—1932), premijer Austrije (1916—1917)
- grof Otokar Černin, (1872-1932), ministar spoljnih poslova (1916—1918)
- grof Moric Esterhazi (1881—1960), premijer Mađarske (1917)
- Ernst Riter Sedler fon Fohteneg (1862—1931), premijer Austrije (1917—1918)
- baron Maks Husarek fon Hajnlajn (1865—1935), premijer Austrije (1918)
- grof Mihalj Karolji (1875—1955), vođa Mađarske partije nezavisnosti i premijer (1918)
- Ernst fon Kerber (1850—1919), premijer Austrije (1916)
- Hajnrih Lamaš (1853—1920), premijer Austrije (1918)
- Karl Rener, (1870-1950), austrijski socijaldemokratski vođa i kasnije kancelar
- grof Karl fon Šturk (1859—1916), premijer Austrije (1911—1916)
- grof Ištvan Tisa (1861—1918), premijer Mađarske (1913—1917)
- Šandor Vekerle (1848—1921), premijer Mađarske (1917—1918)
Belgija[uredi | uredi izvor]
- kralj Albert I, (1875-1934)
- baron Šarl de Brokvil, (1860-1940), premijer
- Vili Kopens, (1892-1986), vazduhoplovni as
- Viktor Degiz, (1855-1922), general
- Sirjak Žilen, (1857-1931), načelnik generalštaba
- Pol Himans, (1865-1941), sekretar za spoljne poslove
- Fernand Žake, (1888-1947), vazduhoplovni as
- Žerar Leman, (1851-1920), general
- Dezir Mersije, (1851-1926), kardinal
- Andre de Molmester, (1894-1973), pilot lovac
- Jan Olieslagers, (1883-1942), vazduhoplovni as
- Gabrijel Peti, (1893-1916), pogubljeni špijun
- Edmond Tjefri, (1892-1929), vazduhoplovni as
Bugarska[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 12. oktobar 1915)
Monarhija[uredi | uredi izvor]
Političari[uredi | uredi izvor]
- Aleksandar Malinov, (1867-1938), premijer (1908—1911, 1918)
- Vasil Radoslavov, (1854-1929), premijer
- Aleksandar Stambolijski, (1879-1923), antimonarhista
- Nikola Žekov, (1864-1949), načelnik generalšatba
- Stefan Panaretov, (1853-1931), diplomata
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Nikolaus Jekov, general
- Georg Stojanov Todorov
Kanada (i Njufaundlend)[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 4. avgusta, 1914)
- Hari Benks (1896–1916?) pretpostavljena žrtva krucifikacije od strane Nemaca
- Vilijam Barker (1894–1930) vazduhoplovni as i dobitnik Viktorijinog krsta
- Bili Bišop (1884–1956), as sa 72 potvrđene pobede
- Ser Robert Borden (1854–1937) premijer (1911–1920)
- Anri Burasa (1868–1952) vođa otpora kanadskih Francuza mobilizaciji
- Filip Konoval (1888–1959) ukrajinsko-kanadski dobitnik Viktorijinog krsta
- Ser Artur Kari (1875–1933) komandant, Kanadske snage
- Ser Sem Hjuz (1853–1921) ministar milicije i odbrane
- Džon Makre (1872–1918) doktor i pesnik
- Henri Norvest (1884–1918) jedan od najpoznatijih snajperista u Prvom svetskom ratu
- Frensis Pegahmagabou (1891–1952) najodlikovaniji kanadski vojnik aboridžinskog porekla u Prvom svetskom ratu
- Džordž Lorens Prajs (1898–1918) poslednji vojnik koji je poginuo u Prvom svetskom ratu, ubijen dva minuta pre objave primirja
- Tomi Rikets (1901–1967) najmlađi dobitnik Viktorijinog krsta - sa 17 godina
- Ser Ričard Tarner (1871–1948) načelnik generalštaba
Francuska[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 3. avgusta, 1914)
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Eduard de Kastelno, (1851-1944), general
- Ogist Dubal, (1851-1934), general
- Luj Franše d'Epere, (1856-1942), maršal
- Ferdinand Foš, (1851-1929), general i vrhovni saveznički komandant
- Žozef Galieni, (1849-1916), general
- Žozef Žak Sezar Žofr, (1852-1931), načelnik generalštaba
- Iber Luatej, (1854-1934), ministar rata
- Šarl Manžin, (1866-1925), general
- Mišel Monori, (1847-1923), general
- Rober Žorž Nivel, (1856-1924), načelnik generalštaba
- Anri Filip Peten, (1856-1951), načelnik generalštaba
- Moris Saraj, (1856-1929), general
Političari[uredi | uredi izvor]
- Aristid Brian, (1862-1932), premijer (1909-11, 1913, 1915-17, 1921-22, 1925-26, 1929)
- Žozef Kajo, (1863-1944), premijer (jun 1911 - januar 1912), pacifista
- Žorž Klemenso, (1841-1929), premijer (1917—1920)
- Teofil Delkase, (1852-1923), ministar spoljnih poslova (1914—1915)
- Gaston Dumerg, političar
- Žan Žore, (1859-1914), socijalistički vođa, pacifista
- Aleksandr Miljeran, (1859-1943), ministar rata (1912-13, 1914-15)
- Pol Penleve, (1863-1933), premijer (septembar 1917 - novembar 1917)
- Stefan Pišon, političar
- Rejmon Poenkare, (1860-1934), predsednik (1913—1920)
- Aleksandar Ribo, (1842-1923), premijer (mart 1917 - septembar 1917)
- Rene Vivijani, (1862-1925), premijer (1914—1915)
Finska[uredi | uredi izvor]
- Karl Gustav Emil Manerhajm, (1867-1951), maršal
- Kurt MArti Valenijus, (1893-1984], general
- Karlo Juho Stalberg, (1865-1952), prvi predsednik Finske
- Per Evind Svinhufvud,(1861-1944) treći predsednik Finske
- Lauri Kristijan Relander, (1883-1942), drugi predsednik Finske
- Aksel Airo, (1898-1985), general
- Aksel Erik Hajnrihs (1890—1965), general
- Vilho Peter Nenonen, (1883-1960), general
- Pavo Talvela (1897—1973), general
- Rudolf Valden (1878-946), general
Nemačka[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 1. avgusta, 1914)
Monarh[uredi | uredi izvor]
- car Vilhelm II
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Oto fon Belov
- Erih fon Falkenhajn, načelnik generalštaba 1914-1916
- Herman fon Frankoa
- Kolmar Frajher fon der Golc, feldmaršal
- Vilhelm Grener
- Paul fon Hindenburg, (1847-1934), general, predsednik
- admiral Franc fon Hiper, komandant, mornarica
- Maks Hofman
- Aleksandar fon Kluk, general
- Paul fon Letov-Forbek
- Erih Ludendorf, general
- August fon Makenzen, feldmaršal
- Helmut fon Moltke Mlađi, (1848-1916), načelnik generalštaba, 1906 - 1914
- princ prestolonaslednik Rupreht od Bavarske
- Oto Liman fon Sanders, (1855-1929), general
- Alfred fon Šlifen, (1833-1913), predratni načelnik generalštaba
- Alfred fon Tirpic, (1849-1930), ministar mornarice
- princ prestolonaslednik Vilhelm od Pruske
Političari[uredi | uredi izvor]
- princ Maksimilijan od Badena (1867—1929), carski kancelar (1918)
- Teobald fon Betman-Holveg, carski kancelar (1909—1917)
- princ Bernard fon Bilov, predratni carski kancelar (1900—1909), ambasador u Italiji (1914—1915),
- Fridrih Ebert, (1871-1925), socijaldemokratski vođa, carski kancelar (1918), kasnije prvi predsednik Vajmarske republike
- Matias Ercberger, vođa levog krila Katoličke partije centra
- grof Georg fon Hertling, carski kancelar (1917—1918)
- Rihard fon Kilman, sekretar za spoljne poslove (1917—1918)
- Georg Mihaelis, carski kancelar (1917)
- Gotlib fon Jagov, sekretar spoljnih poslova (1913—1916)
- Filip Šajdeman, socijaldemokratski vođa, kasnije prvi kancelar Vajmarske republike (1919)
- Gustav Štrezeman, (1878-1929), vođa carističkog krila Nacionalne liberalne partije, kasnije važan državnik u Vajmarskoj republici
- Artur Cimerman, sekretar za spoljne poslove (1916—1917)
Ostali[uredi | uredi izvor]
- Antoni Foker, (1890 - 1939), konstruktor aviona
- Manfred fon Rihthofen, (1892-1918), vazduhoplovni as (Crveni baron)
Grčka[uredi | uredi izvor]
- kralj Konstantin I
- kralj Aleksandar
- Joanis Metaksas, (1871-1941), vojni diktator
- Elefterios Venizelos, premijer
Italija[uredi | uredi izvor]
Monarhija[uredi | uredi izvor]
- Vitorio Emanuele III, (1869-1947)
- Amedeo Umberto, vojvoda od Aoste, vojnik
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Luiđi Kadorna, načelnik generalštaba
- Luiđi Kapelo, general
- Armando Diaz, general
- vojvoda Abrucija, zapovednik mornarice
- Emanuele Filiberto, vojvoda od Aoste, princ Savoje, feldmaršal
- Paolo Taon di Revel, admiral
Političari[uredi | uredi izvor]
- Paolo Bozeli, premiejr
- Alfredo Daljolio, ministar logistike
- markiz od San Đulijanija, ministar spoljnih poslova
- Đovani Đoliti, premijer
- Vitorio Orlando, premijer
- Antonio Salandra, premijer
- baron Sidni Sonino, ministar spoljnih poslova
Ostali[uredi | uredi izvor]
- Frančesko Baraka, vazduhoplovni as
- Luiđi Bozeli
- Otavio Botekija, vojnik, kasnije pobednik Tur d'Fransa
- Fulko Rufo di Kalabrija, vazduhoplovni as
- Gabrijele D'Anuncio, književnik
- Rodolfo Gracijani, oficir
- Emilio Lusu, (1890-1975), romanopisac
- Benito Musolini, (1883-1945), Duče
- Anđelo Ronkali, vojni kapelan, budući papa Jovan XXIII
- papa Benedikt XV
- Đovani Sabeli, vazduhoplovni as
- Silvio Skaroni, vazduhoplovni as
Japan[uredi | uredi izvor]
(Ušao u rat: 23. avgusta, 1914)
- car Taišo
- Micumi Kamio
- markiz Šinegobu Okuma, premijer (1914—1916)
- grof Masatake Terauči, premijer (1916—1918)
- Hara Takahaši, premijer (1918—1921)
- Gentaro Jamašita, admiral
- Tanin Jamaja, admiral
- Rokuro Jaširo, admiral
- Micumasa Jonai, mornarički oficir
Meksiko[uredi | uredi izvor]
(Neutralna zemlja)
- Venjustano Karanca, predsednik, odbio da se udruži sa Nemačkom posle Cimermanovog telegrama
- Pančo Vilja, pobunjenik
Holandija[uredi | uredi izvor]
(Neutralna zemlja)
- Jeles Troelstra
- Mata Hari, špijun
- Vilhelmina od Holandije, (1880-1962), kraljica
Novi Zeland[uredi | uredi izvor]
(Ušao u rat: 4. avgusta, 1914)
- Ser Džejms Alen, ministar odbrane
- Edvard Čejtor, general
- Bernard Frejberg, (1889-1963), višestruko odlikovani vojnik
- Vilijem Mejsi, premijer
- Ser Endru Rasel, general
- Ser Džozef Vord, premijer
Turska[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 31. oktobar 1914)
Monarhija[uredi | uredi izvor]
Političari[uredi | uredi izvor]
- Said Halim-paša, veliki vezir
- Ahmed Izet-paša, veliki vezir
- Talat-paša, ministar unutrašnjih poslova
- Mehmed Džavad-beg, ministar finansija
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Enver paša, ministar rata
- Ahmed Džemal-paša, vojni guverner Sirije
- Dževdet-beg
Vojska[uredi | uredi izvor]
- Mustafa Kemal Ataturk, (1881-1938),
- Halil-paša, general
Rumunija[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 27. avgusta, 1916)
- Aleksandru Averesku
- Jon I. K. Bratianu
- Vasile Stojka
- kralj Karol I
- kralj Ferdinand I, (1865-1927), vladao (1924—1927)
- Konstantin Prezan
Rusija[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 1. avgusta, 1914)
Monarsi[uredi | uredi izvor]
- car Nikolaj II (1868—1918), abdicirao 1917
- Mihailo Romanov (1878—1918), odbio tron posle abdikacije Nikolaja Drugog
- carica Aleksandra od Hesea (1872—1918)
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Mihail Aleksejev
- Aleksej Brusilov
- Jurij Danilov
- Anton Denjikin
- Aleksandar Kolčak, admiral
- Lavr Georgijevič Kornilov, (1870-1918), ruski general
- Aleksej Nikolajevič Kuropatkin
- veliki vojvoda Nikolaj Nikolajevič
- Pol fon Renekamf
- Aleksandar Samsonov
- Petar Vrangel
- Nikolaj Judenič
Političari i ostali[uredi | uredi izvor]
- Nikolaj Ivanovič Buharin, (1888-1938), boljševički vođa
- Viktor Černov, vođa Socijalističke revolucionarne partije
- Ivan Goremikin, premijer (1914—1916)
- Aleksandar Gučkov, oktobristički vođa
- Lav Kamenjev
- Aleksandar Kerenski, (1881-1970), drugi predsednik ruske privremene vlade 1917.
- Aleksandra Kolontaj, boljševički vođa
- Aleksandar Krivošejn, ministar poljoprivrede
- Vladimir Iljič Lenjin, (1870-1924), boljševički vođa
- Georgij Lavov, prvi predsednik privremene vlade (1917)
- Nikolaj Malakov, ministar unutrašnjih poslova
- Julius Martov, menjševički vođa
- Pavel Miljukov, kadetski vođa
- Aleksandar Protopopov, ministar unutrašnjih poslova
- Vladimir Puriškevič, desničarski politički vođa, ubica Raspućina
- Grigorij Raspućin, (1872-1919), monah, avanturista, mistik
- Sergej Sazonov, ministar spoljnih poslova (1910—1916)
- Josif Staljin, (1879-1953), (pseudonim) - vođa Sovjetskog Saveza
- Boris Štirmer, premijer (1916)
- Aleksandar Trepov, premijer (1916)
- Lav Trocki, (1879-1940), boljševički vođa
- knez Feliks Jusupov, ubica Raspućina
- Grigorij Zinovjev, (1883-1936), ruski boljševik
Srbija[uredi | uredi izvor]
- kralj Petar I Karađorđević, (1844-1921),
- princ-regent Aleksandar I Karađorđević, (1888-1934),
- Dragutin Dimitrijević Apis, (1877-1917), osnivač i vođa Crne ruke
- Živojin Mišić, (1855-1921), vojvoda
- Nikola Pašić, (1845-1926), premijer
- Gavrilo Princip, (1894-1918), atentator na Franca Ferdinanda
- Radomir Putnik, (1847-1917), načelnik generalštaba
- Pavle Jurišić Šturm, general
- Petar Vasić, (1862-1931), pukovnik
- Boža Janković, general
- Dragutin Gavrilović, major
Južna Afrika[uredi | uredi izvor]
(Ušla u rat: 4. avgusta, 1914)
- Endru Bošan-Proktor, (1894-1921), pilot lovac
- Luis Bota, (1862-1919), premijer
- Ser Henri Lukin, (1860-1925), general
- Jan Smuts, (1870-1950), premijer
- Ser Džejkob Luis van Deventer, (1874-1922), general
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske[uredi | uredi izvor]
(Ulazak u rat: 4. avgusta, 1914)
Monarhija[uredi | uredi izvor]
- kralj Džordž V
- kraljica Meri od Teka
Vojskovođe[uredi | uredi izvor]
- Ogastin Vilijem Šelton Ejdžar, Viktorijin krst, borbe protiv boljševika
- Edmund Alenbi, (1861-1936), komandant u Palestini
- Dejvid Biti, (1871-1936), admiral
- Vilijem Rajdel Birdvud, (1865-1951), komandant australijskih snaga (1916—1918)
- Džulijan Bing, grof od Vimija, (1862-1935), general
- Ejdrijan Karton de Viart, Viktorijin krst, komandant na frontu
- Vilijem Bojl, 12. erl od Korka, borbe protiv Turaka u Crvenom moru
- Valter Kauan, Baltičko more, 1919
- Džon Fišer, 1. baron Fišer, (1841-1920), admiral
- Džon Frenč, 1. erl od Ipra, (1852-1925), komandant BES (1914-1915)
- Hjubert Goug, general
- Daglas Hejg, (1861-1928), komandant BES (1915-1918)
- Jan Hamilton, (1853-1947) komandant na Galipolju
- Ejlimer Hanter-Veston, (1864-1940), general
- Džon Dželiko, (1859-1935), admiral
- Rodžer Braunlou Kejs, 1. baron Kejs, mornarički oficir, podmornice
- Herbert Kičener, (1850-1916), bivši general, državni sekretar za rat
- Herbert Plamer, (1857-1932), general, kasnije feldmaršal
- Henri S. Rolinson, (1864-1925), general
- Ser Vilijem Robertson, (1860-1933), načelnik generalštaba, 1915-1917
- Ser Horas Smit-Dorien, (1858-1930), general
- Ser Henri Hjuz Vilson, (1864-1922), načelnik generalštaba, 1918
Političari[uredi | uredi izvor]
- Herbert Henri Askvit, premijer (1908—1916)
- Dejvid Lojd Džordž, premijer (1916—1922)
- Artur Balfor, (1848-1930), sekretar inostranih poslova
- Ser Rodžer Kejsment, vođa borbe za nezavisnost Irske
- Vinston Čerčil, (1911-1915), prvi lord Admirliteta
- Džordž Natanijel Kurzon od Kedlstona, (1859-1925), unionistički političar
- Džon Dilon, irski političar
- Sir Edward Grey, sekretar spoljnih poslova
- Endru Bonar Lo, (1858-1923), unionistički vođa
- Alfred Milner, 1. grof Milner, političar
- Džon Redmond, (1856-1918), irski političar
Ostali[uredi | uredi izvor]
- Tomas Edvard Lorens, (1888-1935), vodio arapski ustanak
- Vilfred Oven, (1893-1918), engleski pesnik
- V. H. R. Rivers, (1864-1922), psihijatar
- Dejvid Džons, engleski pesnik
- Isak Rozenberg, engleski pesnik
- Edvard Tomas, velški pesnik
- Mej Kenen, engleski pesnik
- Vindam Luis, slikar
- Doroti Lorens ratni izveštač
SAD[uredi | uredi izvor]
(Ulazak u rat: 6. aprila, 1917)
- Njuton D. Bejker, (1871-1937), sekretar rata 1916-1921
- Tasker H. Blis, (1853-1930), načelnik generalštaba
- Vilijem Dženings Brajan, (1860—1925), državni sekretar
- Danijel Dejli, (1873-1937), marinac, Mornarički krst i Krst za istaknutu službu
- Džozefus Danijels, (1862-1948), sekretar mornarice 1913-1921
- Vilijem T. Ficimons, poginuo 1917),
- Bendžamin Fulojs, 1879-1967, avijatičar
- Hari G. Hamlet, 1874-1954, kasnije komandant Obalske straže
- Ernest Hemingvej, (1899—1961), čuveni pisac
- Edvard Haus, savetnik predsednika Vilsona
- Čarls Evans Hjuz, (1862—1948), republikanski političar i predsednički kandidat
- Fild E. Kindli, (1895—1920), vazduhoplovni as
- Robert Lensing, (1864—1928), državni sekretar 1915-1920
- Džon A. Ledžen, general marinaca
- Pejton C. Marč, (1864-1955), načelnik generalštaba 1918-1921
- pukovnik Džordž Paton, komandant tenkovskog korpusa
- general Džon Dž. Peršing, (1860—1948), komandant AES
- Edi Rikenbaker, (1890—1973), vazduhoplovni as
- Vudro Vilson, (1856—1924), 29. (1913—1921) američki predsednik
- Leonard Vud, (1860-1927), general
- Alvin Jork, (1887-1964), višestruko odlikovani ratni heroj
Vidi još[uredi | uredi izvor]