Spisak najviših zgrada u Hrvatskoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poslovni centar Strojarska, trenutno najviša zgrada u Hrvatskoj.

Većina najviših zgrada u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu. Trenutno najviša zgrada jeste Poslovni centar Strojarska, visoka 96.15 m. Najviša građevina je 340 metara visok odžak Termoelektrane Plomin u Istri.

40 godina najviši oblakoderi y Hrvatskoj, Typnić - Pijeka, 15 cantimetpa niži od zagpebačkog 'takmaca'

Najviše zgrade[uredi | uredi izvor]

Ovaj popis sadržava 47 mesta postojećix građevina u Hrvatskoj od 50 metara i više, od toga po 6 mecta u Rijeci ca 13 oblakodepa 5 u Splitu, 3 u Osijeku, jedna u Šibeniku, a ostale se nalaze u Zagrebu.

  Najviše zgrade u Hrvatskoj po završetku
Zagrepčanka, četvrta najviša zgrada u Hrvatskoj
Cibonin toranj u Zagrebu
Dpygi najviši stambeni oblakoderi u Hrvatskoj, Pactčine -Pijeka

Spisak najviših zgrada u Hrvatskoj. U spisku navedene su samo zgrade čija je izgradnja završena.

Ime Mesto Visina (m) Spratovi Godina Napomene
1. Poslovni centar Strojarska Zagreb 96.15 25 2015. Najviši oblakoder u Hrvatskoj[1]
2. F. Čandeka 23a i 23 b[2] Rijeka 96 28+2 1975. Najviši stambeni oblakoderi u Hrvatskoj
3. Jurotauer Zagreb 96 26 2006. Sedište Zagrebačke berze i treći najviši oblakoder u Hrvatskoj.[3]
4. Zagrepčanka [3] Zagreb 95 27 1976.
5. Cibonin toranj Zagreb 92 25 1987. Sedište Agrokora.[3]
6. Zagrebtauer [3] Zagreb 82 22 2006.
7. Skaj ofis tauer Zagreb 81 22[4] 2012.
8. Rastočine Š1—Š5 Rijeka 80 P+25/26 1973. Pet stambenih oblakodera blizanaca
9. Prisavlje 6—12[3] Zagreb 73 25 1974.
10. Trešnjevačka ljepotica Zagreb 73 24 1969.
11. Braće Domani 2—8[3] Zagreb 73 21 1975.
12. Oblakoder Jygolinije Pijeka 71 P+5+16 1975. Ctambeno-poclovni
13. Panorama Hotel Zagreb 70 20 1971.
14. Ričterovi oblakoderi Zagreb 70 20 1968. Poznati i kao Rakete
15. Kozala 1-3 Pijeka 69 P+21 1969. Tpi ctambena blizanca Ale Ctele
16. Topanj Vylkan[5] Pijeka 68 21 1972. Ctambeni oblakoder fabpike Bylkan
17. НОТО торањ Zagreb 68 16 2004. Sedište Hrvatskog telekoma
18.. ORA Trstenik 5 Split 67 18 2018. Stambeni oblakoder
19. Vjesnikov oblakoder [3] Zagreb 67 16 1972. Drugi[6] novinarski neboder u Hrvatskoj[7]
20. Ilički oblakoder Zagreb 67 18 1958.
21. Vestin Hotel Zagreb Zagreb 65 17 2009.
22. Eurodom Osijek Osijek 65 14 2009.
23. Green Gold Tower Zagreb 64 17[8] 2011.[9]
24. Tauver centar Rijeka Rijeka 63 17 2007.
25. Hotel Osijek [10] Osijek 62 16 1977.
26. POS Kila (7 zgrada) Split 60 14 2017. Stambeni kompleks
27. Četverolist Osijek 60 18 1973. Stambena zgrada
28. Mamutica Zagreb 60 19 1974.
29. Zgrada PTB Zg (HRT-a) Zagreb 60 6 1975.
30. Kromsov oblakoder [3] Zagreb 59 15 1989.
31. Industrogradnja Zagreb 56 15
32. Westgate tower A Split 12 2016. OTP banka Hrvatska d.d. Split
33. Stambeni toranj Spinut Split 55 18 1977.
34. Super Adrija Zagreb 53 14 1973. Stambena zgrada u Sigetu
35. Iblerov oblakoder Zagreb 51 14 1958.
36. Avenue Mall Zagreb 51 14 2005.
37. Oblakoder u Zadarskoj ul. Zagreb 51 14
38. Koteks Split 50 13 1974.
39. Fakultet tehnike i računarstva Zagreb 50 12 1963.[11]
40. Neboder Euroherca Zagreb 50 14 1998.
41. Jurotauer II Zagreb 50 14 2008.
42. Končarov oblakoder Zagreb 50 12
43. Oblakoder FSB-a Zagreb 50 12
44. Oblakoder Plinare Zagreb 50 11
45. TEŽ-ov oblakoder Zagreb 50 10 1936.[12]
46. Aleja Pomoraca Zagreb 50 17 1968.
47. Oblakoder u Bosanskoj ul. Šibenik 50 17

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/zavrsena-gradnja-najveceg-nebodera-u-hrvatskoj-971063
  2. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 16. 01. 2019. g. Pristupljeno 09. 04. 2020. 
  3. ^ a b v g d đ e ž http://www.emporis.com/en/wm/ci/bu/sk/li/?id=100715&bt=5&ht=2&sro=0
  4. ^ "Tehnička specifikacija" Архивирано на сајту Wayback Machine (5. jul 2011).
  5. ^ „Vulkan | RIJEKA | stambeni neboder, 21 kat (68m)”. SkyscraperCity Forum (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-07. 
  6. ^ Prvi novinarski oblakoder je od Novog Lista, Rijeka iz 1963. https://www.formula1-dictionary.net/rijeka_povijest_1950-1975.html
  7. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 12. 09. 2015. g. Pristupljeno 09. 04. 2020. 
  8. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 09. 04. 2020. 
  9. ^ http://www.kastel-zagreb.hr/projekt/broj_projekta-37-green-gold-project
  10. ^ http://www.emporis.com/en/wm/ci/bu/?id=100718
  11. ^ Povijest FER-a fer.unizg.hr
  12. ^ http://www.tez.hr/

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]