Gradovi i opštine Hrvatske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa opština i gradova Republike Hrvatske prema podacima iz 2017. godine.

Gradovi i opštine Republike Hrvatske su drugostepena administrativna jedinica vlasti u zemlji, dok prvostepenu čine županije.

Iako su jednaki po ovlašćenjima i administrativnim tijela, gradovi i opštine se razlikuju po tome što je veća vjerovatnoća da će gradovi pokrivati urbana područja, dok će se opštine sastojati od skupa sela u ruralnim ili prigradskim oblastima. Hrvatski zakon definiše opštine kao jedinice lokalne samouprave koja se osnivaju na području gdje nekoliko naseljenih mjesta predstavlja prirodnu, privrednu i društvenu cjelinu, međusobno povezan zajedničkim interesima stanovništva tog područja. Dok grad definiše kao jedinicu lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije ili kao svako mjesto koja ima više od 10.000 stanovnika i predstavlja urbanu, istorijsku, prirodnu, privrednu i društvenu cjelinu.[1]

Od 2017. godine, 21 županija podijeljena je na 127 gradova i 428 opština.[2][3][4]

Zadaci i organizacija[uredi | uredi izvor]

Opštine i gradovi u okviru svog samoupravnog djelokruga obavljaju zadatke od lokalnog značaja kojim neposredno ispunjavaju potrebe građana i koji ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim organima, a naročito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalnu privredu, brigu o djeci, socijalnu zaštitu, primarnu zdravstvenu zaštitu, vaspitanje i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protivpožarnu i civilnu zaštitu, saobraćaj na svom području i ostale poslove u skladu sa posebnim zakonima.[1][5]

Opštinska i gradska vlast[uredi | uredi izvor]

Opštinsko i gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave. Vijećnici se biraju na četvorogodišnji mandat na osnovu opšteg biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem koristeći proporcijalni sistem D’Ontovom metodom. Na čelu izvršne vlasti u opštini je opštinski načelnik, a u gradu gradonačelnik, koji se takođe bira neposrednim izborima na četvorogodišnji mandat, većinom glasova (dvokružni sistem), a zamjenici se biraju zajedno sa načelnicima. Načelnici, zajedno sa zamjenicima, mogu se opozvati na referendumu. Opštine i gradovi imaju upravna tijela kao kancelarije opštinske/gradske uprave (u manjim opštinama postoji jedinstveno upravno tijelo) na čijem čelu se nalaze pročelnici. Imenuju ih opštinski načelnici i gradonačelnici na osnovu javnom konkursa.[1][6]

Statutom opštine ili grada osnivaju se mjesni odbori kao oblik neposrednog učestvovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog uticaja na život i rad građana. Mogu se osnovati za jedno naselje, više povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, tj. grada, koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu.[1]

Spisak opština i gradova[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2021. godine, Hrvatska ima 428 opština i 127 gradova organizovanih u 21 županiju.[4]

Grad Zagreb[uredi | uredi izvor]

Grad Zagreb, kao glavni grad Hrvatske, ima poseban status grada i županije.[4]

Jadranska Hrvatska[uredi | uredi izvor]

Dubrovačko-neretvanska županija[uredi | uredi izvor]

Dubrovačko-neretvanska županija ima 17 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 5 gradova:

Zadarska županija[uredi | uredi izvor]

Zadarska županija ima 28 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 6 gradova:

Istarska županija[uredi | uredi izvor]

Istarska županija ima 31 opštinu:

Županija na svojoj teritoriji ima 10 gradova:

Ličko-senjska županija[uredi | uredi izvor]

Ličko-senjska županija ima 8 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 4 grada:

Primorsko-goranska županija[uredi | uredi izvor]

Primorsko-goranska županija ima 22 opštine:

Županija na svojoj teritoriji ima 14 gradova:

Splitsko-dalmatinska županija[uredi | uredi izvor]

Splitsko-dalmatinska županija ima 39 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 16 gradova:

Šibensko-kninska županija[uredi | uredi izvor]

Šibensko-kninska županija ima 15 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 5 gradova:

Panonska Hrvatska[uredi | uredi izvor]

Bjelovarsko-bilogorska županija[uredi | uredi izvor]

Bjelovarsko-bilogorska županija ima 18 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 5 gradova:

Brodsko-posavska županija[uredi | uredi izvor]

Brodsko-posavska županija ima 26 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 2 grada:

Virovitičko-podravska županija[uredi | uredi izvor]

Virovitičko-podravska županija ima 13 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 3 grada:

Vukovarsko-sremska županija[uredi | uredi izvor]

Vukovarsko-sremska županija ima 26 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 5 gradova:

Karlovačka županija[uredi | uredi izvor]

Karlovačka županija ima 17 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 5 gradova:

Osječko-baranjska županija[uredi | uredi izvor]

Osječko-baranjska županija ima 35 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 7 gradova:

Požeško-slavonska županija[uredi | uredi izvor]

Požeško-slavonska županija ima 5 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 5 gradova:

Sisačko-moslavačka županija[uredi | uredi izvor]

Sisačko-moslovačka županija ima 13 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 7 gradova:

Sjeverna Hrvatska[uredi | uredi izvor]

Varaždinska županija[uredi | uredi izvor]

Varaždinska županija ima 22 opštine:

Županija na svojoj teritoriji ima 6 gradova:

Zagrebačka županija[uredi | uredi izvor]

Zagrebačka županija ima 25 opština:

Županija na svojoj teritorija ima 9 gradova:

Koprivničko-križevačka županija[uredi | uredi izvor]

Koprivničko-križevačka županija ima 22 opštine:

Županija na svojoj teritoriji ima 3 grada:

Krapinsko-zagorska županija[uredi | uredi izvor]

Krapinsko-zagorska županija ima 25 opština:

Županija na svojoj teritoriji ima 7 gradova:

Međimurska županija[uredi | uredi izvor]

Međimurska županija ima 22 opštine:

Županija na svojoj teritoriji ima 3 grada:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst)”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski). 18. 2. 2013. Pristupljeno 2. 5. 2021. 
  2. ^ „Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski). 28. 7. 2006. Pristupljeno 2. 5. 2021. 
  3. ^ „Popovača dobila status grada” (na jeziku: hrvatski). 12. 4. 2013. Pristupljeno 2. 5. 2021. 
  4. ^ a b v „Popis županija, gradova i općina”. mpu.gov.hr (na jeziku: hrvatski). Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Pristupljeno 2. 5. 2021. 
  5. ^ „Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst)”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski). 9. 7. 2010. Pristupljeno 2. 5. 2021. 
  6. ^ „Zakon o lokalnim izborima”. Narodne novine. 21. 12. 2012. Pristupljeno 2. 5. 2021. 

Šablon:Teme Hrvatske