Mermerna pećina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mermerna pećina
Mermerna pećina
Položaj
Mesto
(planina, reka)
Odlike
Geologija (tip) kraška, mermerna
Dužina 1.260 m
Nadm. visina 550 m
Br. nivoa tri

Mermerna pećina (alb. Shpella e Gadimës) je pećina u selu Donje Gadimlje u opštini Lipljan, na Kosovu i Metohiji. Nalazi se zapadno od padina planine Žegovac, oko 20 kilometara južno od Prištine[1].

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Pećina je nastala veoma retkim fenomenom - kraški proces se odvijao u mermeru, koji je nastao metamorfozom krečnjaka. jer je usečena u mermer. Sastoji se iz tri nivoa, ukupne dužine 1260 metara[1]. Oko tri metra ispod srednjeg kanala protiče reka Klisur, a na samom dnu pećine su se formirala brojna jezerca, od kojih su neka dubine i do deset metara[1]. Izdvaja se i nekoliko galerija — „Ulazna“, „Zapadna“, „Istočna“ i „Severna“. Takođe, tu su i „Dugi“ i „Plavi kanal“, ali i „Dolina suza“. Zanimljivost i specifičnost mermerne pećine su boje tavanica i nakita koje se kreću od bele, preko žute, nijansi plave i prema crvenoj, kao i aragonitski nakiti u „Severnoj galeriji“. Temperatura pećine je stalna i iznosi 12—15 °C, dok je vlažnost vazduha oko 100%. Bila je skoro u potpunosti zatrpana muljem i blatom pre otkrića.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Mermerna pećina je otkrivena 1966. godine, a za posetioce je uređena i otvorena 1976. Dužina kanala koja je turistički valorizovana je oko 440 metara[1]. Brojni kanali i delovi pećine su još uvek nepoznanica i nedovoljno su istraženi. Zbog svoje specifičnosti i jedinstvenosti zaštićena je Zakonom kao spomenik prirode.

Rešenje — akt o osnivanju[uredi | uredi izvor]

Uredba o zaštiti spomenika prirode Mermerna pećina — 05 broj 501-2607/98. — Vlada Republike Srbije. Službeni glasnik RS broj 25 / 1998.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Rodić, D., Pavlović M. 1998. Geografija Jugoslavije. Beograd: Geografski fakultet. str. 50

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]