Sremska oblast
Sremska oblast | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1922.—1929. | |||||||||||||
Sremska oblast | |||||||||||||
Glavni grad | Vukovar | ||||||||||||
Zemlja | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||||||||
Događaji | |||||||||||||
Status | Bivša oblast | ||||||||||||
Istorija | |||||||||||||
• Uspostavljeno | 1922. | ||||||||||||
• Ukinuto | 1929. | ||||||||||||
|
Ovaj članak je deo serije o istoriji Srbije, Vojvodine i Hrvatske |
Sremska oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Postojala je od 1922. do 1929. godine. Administrativni centar oblasti je bio Vukovar.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovana 1918, i prvobitno je bila podeljena na pokrajine, koje su se delile na okruge i županije. Godine 1922, umesto dotadašnjih, započeto je formiranje novih administrativnih jedinica i zemlja je podeljena na 33 oblasti. Pre 1922, teritorija Sremske oblasti je bila organizovana kao Sremska županija. Godine 1929, 33 oblasti su zamenjene sa 9 banovina, a područje Sremske oblasti je podeljeno između Dunavske banovine, Drinske banovine i Uprave grada Beograda. U početku su Vukovar, Vinkovci, Županja, Šid i Sr. Mitrovica pripadali Drinskoj banovini, od 1931. taj "prekosavski" deo podeljen je između Savske (Vukovar, Vinkovci i Županja) i Dunavske banovine.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Sremsku oblast činilo je područje Srema. Ova oblast se graničila sa Beogradskom oblašću na istoku, Bačkom oblašću na severu, Osječkom oblašću na zapadu, Vrbaskom oblašću na jugozapadu, kao i sa Tuzlanskom, Podrinjskom i Valjevskom oblašću na jugu.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, svi srezovi i gradovi ove oblasti su imali većinsko stanovništvo koje je govorilo srpski ili hrvatski. U smislu, veroispovesti, 7 istočnih i centralnih srezova (Ilok, Irig, Ruma, Mitrovica, Stara Pazova, Šid, Zemun) su imali većinsko pravoslavno stanovništvo, dok su 3 zapadna sreza (Vukovar, Vinkovci, Županja) imali većinsko katoličko stanovništvo.
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Oblast su činili sledeći srezovi:
- Vinkovački srez
- Vukovarski srez
- Županjski srez
- Zemunski srez
- Iločki srez
- Iriški srez
- Sremskomitrovački srez
- Rumski srez
- Staropazovački srez
- Šidski srez
Pored ovih srezova, nekoliko gradova u oblasti je imalo poseban status:
Veći gradovi[uredi | uredi izvor]
Veći gradovi u sastavu oblasti bili su:
Zemun, Inđija, Ruma i Mitrovica se danas nalaze u sastavu Srbije, dok se Vinkovci i Vukovar nalaze u sastavu Hrvatske.
Veliki župani[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
- Dragomir Todorović od 1923.[1] do 1927
- Vladimir Jeftić od 1927.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.
- Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010.
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Radojević, Mira (1996). „Srpsko-hrvatski spor oko Vojvodine 1918-1941” (PDF). Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju. 14 (2): 39—73.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Mapa oblasti
- Mapa oblasti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jul 2014)
- Mapa oblasti