Sremski upravni okrug

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sremski upravni okrug
Položaj
Država Srbija
RegionVojvodina
Istorijske oblastiSredišnji Srem, severna Mačva
Admin. centarSremska Mitrovica
Površina3.486 km2
Stanovništvo2022.
 — broj st.282.547
 — gustina st.81,05 st./km2
Pozivni broj+381 (0)22
Opštine i gradovi7
Inđija
Irig
Pećinci
Ruma
Grad Sremska Mitrovica
Stara Pazova
Šid
Broj naselja109
(7 gradskih i 102 seoska)
http://www.sremski.okrug.gov.rs
Sremski okrug u Vojvodini

Sremski upravni okrug se nalazi u severnom delu Republike Srbije u okviru Autonomne pokrajine Vojvodine. Ime je dobio po geografskoj oblasti Srem, čiji se najveći deo nalazi u granicama okruga. Okrug zahvata i mali deo oblasti Mačve. Zbog toga se okrug pruža i u srednjoj Evropi (Srem) i na Balkanu (Mačva). Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 282.547 stanovnika[1] Sedište okruga je u gradu Sremska Mitrovica.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Sremski okrug obuhvata sledeći grad i opštine[2]:

  1. Grad Sremska Mitrovica mesto Sremska Mitrovica
  2. Opština Šid mesto Šid
  3. Opština Inđija mesto Inđija
  4. Opština Irig mesto Irig
  5. Opština Ruma mesto Ruma
  6. Opština Stara Pazova mesto Stara Pazova
  7. Opština Pećinci mesto Pećinci

Granice okruga[uredi | uredi izvor]

Granice Sremskog okruga se dobrim delom poklapaju sa granicama Srema. Tako se južna granica okruga uglavnom pruža rekom Savom, jedino u središnjem delu okrug prelazi reku i zahvata najseverniji deo Mačve. Na jugoistoku granica se pruža kroz Srem, ostavljajući njegov naistočniji deo Gradu Beogradu. Istočna granica prema Banatu je prirodna, reka Dunav. Severna granica, iako ostavlja severni deo Srema Južnobačkom okrugu, je takođe prirodna, pošto se pruža središnjim bilom Fruške gore i zaokružuje celu južnu stranu planine u deo okruga. Zapadna granica je istovremeno i državna prema Republici Hrvatskoj, ostavljajući najzapadniji deo Srema u ovoj državi. Ona je političko-etnička, jer se pruža u skladu sa razmeštajem sela prema njihovom većinskom stanovništvu. Zbog toga je ona veoma nepravilna i preseca nekoliko prirodnih „granica“ ili prepreka, poput reka Bosuta ili Studve.

Sremski okrug ima granice sa sledećim upravnim jedinicama:

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

Populacija u Sremskom okrugu i etničke grupe 2002–2011.[3]
Etnička
grupa
popis 2002 popis 2011
Broj % Broj %
Srbi 84.51% 84.95%
Hrvati 3.13% 2.80%
Slovaci 2.78% 2.61%
Romi 1.04% 1.76%
Mađari 1.26% 1.21%

Najveća naselja[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Fruškogorski manastiri predstavljaju najveće kulturno blago ovog kraja. Najpoznatiji manastiri su Manastir Grgeteg iz 1471. godine i manastir Jazak iz 1522. godine.

Manastir Krušedol je prava riznica slikarskih radova Vojvodine, a osnovan je 1514. godine kao zadužbina vladike Maksima Brankovića i njegove majke Angeline. U manastiru Novo Hopovo posebnu pažnju pobuđuje arhitektura hrama i njegov fresko-živopis. Vreme njegovog prvog zidanja nije poznato, ali se zna da je obnovljen 1756. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023. 
  2. ^ „Uredba o upravnim okruzima”. Paragraf. Pristupljeno 24. 1. 2022. 
  3. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji” (PDF). Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 24. 1. 2022. 
  4. ^ „Starost i pol, podaci po naseljima — Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 5. 2023. Pristupljeno 05. 02. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]