Srpska Venecija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Do 1938. godine nakon svake kiše Leskovac je dobijao izgled Venecije kada se ulice napune vodom pa je nazvan "Srpska Venecija"

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do 1938. godine samo polovina od 110 leskovačkih ulica bila je pod turskom kaldrmom. Tursku kaldrmu činili su rečni obluci ukopani u pesak kao podlogu, dok je samo nekoliko ulica u centru grada imalo trotoar od položenih betonskih ploča. Posle svake kiše, kada se ulice napune vodom. Leskovac je dobio izgled Venecije pa je u šali nazvan i "Srpska Venecija". Tek posle mnogo natpisa i žalbi počelo je postavljanje kockaste kaldrme 1938. godine na inicijativu predsednika opštine Mihajla Babamilkića. Te godine glavna arterija grada trasirana je od Bolnice pa Užarskom ulicom (danas Ulica Svetozara Markovića) pa preko mosta kod Pošte, pa Ulicom Kralja Petra prvog kroz današnji park u centru koja se nastavljala na Ulicu Kralja Aleksandra negde do Robne kuće Beograd sve do Železničke stanice. Čitava trasa je raskopana i na njoj je započeto ređanje kockaste kaldrme. Kako bi uštedeli na kaldrmi, krajevi ulica su bili postavljeni običnim kamenom. Delovi ove kockaste kaldrme, postavnjeni 1938. godine, odolevali su zubu vremena do 90-ih godina prošlog veka kada su zamenjeni aslfatom. [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dimitrijević N, 2015, Leskovac 101, Đak. Leskovac