Srpska pravoslavna crkva Svetih arhanđela u Kovinu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska Pravoslavna crkva Svetih arhanđela
Srpska Pravoslavna crkva Svetih arhanđela u Kovinu
Opšte informacije
MestoKovin
OpštinaKovin
Država Srbija
Vreme nastanka1777/1780.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.zzskpancevo.org

Srpska Pravoslavna crkva Svetih arhanđela u Kovinu je sagrađena u periodu od 1777. do 1780. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Kovinska pravoslavna crkva je posvećena Svetim arhanđelima Mihailu i Gavrilu. Obnovljena je 1887. godine, koju je izveo Augustin Kozanek iz Pančeva, što govori zapis na poleđini ikone na Bogorodičinom tronu, ali bez podataka šta je tom prilikom urađeno. Osnovnu arhitektonsku konstrukciju drže stubići u dva reda, a ornamentika je najčešće sastavljena od uobičajenih biljnih barokno-klasicističkih motiva.

Ikonostas je najverovatnije nastao ubrzo po izgradnji hrama sa rezbarijom vrhunskog kvaliteta, čiji se rad može pripisati poznatoj novosadskoj porodici Marković. Smatra se da su ikone nepoznatog majstora nastale u periodu između 1780. i 1805. godine. Ikone na arhijerejskom i Bogorodičinom tronu stilski su sasvim bliske prestonim. One su gotovo identične ikonama iz susednog sela Gaja iz 1802. godine, pa je čak verovatno da ih je radio isti majstor. Unutrašnjost crkve je gotovo sva islikana, ali je zbog čađi koja se nataložila teško utvrditi šta je sve predstavljeno. Arsenije Jakšić, koji je oslikavao vršačku Sabornu crkvu, izveo je nekoliko slika na limu za kovinsku bogomolju, pa je moguće da je on i autor živopisa. Celivajuće ikone iz oko 1770. godine pripisuju se Teodoru ili Dimitriju Popoviću. U crkvi se čuva veći broj pokretnih ikona i slika različitih autora, nastalih tokom prošlog stoleća.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Srpska Pravoslavna crkva Svetih arhanđela u Kovinu”. Zavod za zaštitu spomenika kulture u Pančevu. Arhivirano iz originala 08. 07. 2020. g. Pristupljeno 7. 7. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.