Srpska narodna nošnja

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Srpska kultura
Coat of arms of Serbia.svg
Umetnost
Tradicija
Spomenici
Razno

Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mjesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrijednostima. Do nas su uglavnom stigle sačuvane odjevne cjeline iz 19. i prvih desetina 20. vijeka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna nošnja. Po načinu odijevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mješovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda, ali su bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa, tako da osim obilježja vremena u kome su rukotvorene i nošene, sadržani su i drugi odjevni elementi iz proteklih vremena.[1]

Narodna nošnja u Šumadiji i Bosni[uredi]

Srpska narodna nošnja počinje da se razvija i odvaja od nošnje koju su Srbi morali da nose dok su bili pod Turcima. Knjaz Miloš Obrenović je bio čovek koji je voleo da se lepo oblači i to je bio primer i drugima. U nastvaku su navedeni delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji. Ima tu i delova odeće od koji su neka karakteristična za selo a neka za grad...

Narodna nošnja u Bosanskoj Krajini[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj odeljak treba proširiti.

Narodna nošnja u Vojvodini i Slavoniji[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj odeljak treba proširiti.

Narodna nošnja u Južnoj Srbiji i Makedoniji[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj odeljak treba proširiti.

Narodna nošnja na Kosovu i Metohiji[uredi]

Wiki letter w.svg Ovaj odeljak treba proširiti.

Narodna nošnja u Dalmaciji i Liki[uredi]

Nikola Tesla u srpskoj narodnoj nošnji

Lička narodna nošnja[uredi]

Na prostoru Like vjekovima su živjeli narodi, pravoslavni Srbi (ijekavskog govornog područja) i katolici Hrvati, Bunjevci i Kranjci (ikavskog i čakavskog govornog područja). Iako su živjeli na istom prostoru, ova dva naroda imaju veoma izražene različitosti, osobitosti i specifičnosti, kako u istorijskom, duhovnom, kulturnom, govornom, tako i u pogledu narodnog stvaralaštva. To se neminovno odrazilo i na narodnu nošnju ovih naroda.[2]

Narodna nošnja ličkog srpskog pravoslavnog naroda u izvjesnom smislu razlikuje se od narodne nošnje katoličkog naroda Like, kako po boji, tako i po samim nazivima pojedinih dijelova od kojih se nošnja sastoji. Upravo zbog toga, ne može se na jedinstven i istovjetan način obraditi i promovisati narodna nošnja čitave Like, i zato ovdje govorimo isključivo o narodnoj nošnji srpskog pravoslavnog naroda Like. Predmet obrade je starinska narodna nošnja srpskog pravoslavnog naroda Like s kraja 19. i s početkom 20. vijeka.[2]

Podjela i dijelovi ličke narodne nošnje[uredi]

Postoje dvije podjele ličke narodne nošnje. Prema prvoj podjeli, imamo mušku ličku narodnu nošnju i žensku ličku narodnu nošnju. Prema drugoj podjeli, u okviru muške i ženske ličke narodne nošnje, imamo radnu, svakodnevnu ili svakidašnju ličku narodnu nošnju i svečanu, svetačku, crkvenu, stajaću, reprezentativnu ličku narodnu nošnju.

Sastavni dijelovi ličke narodne nošnje su:[2]

Muška lička narodna nošnja:

  • Lička kapa
  • Košulja
  • Pantaloni prteni – gaće
  • Pantaloni sukleni – breveneci
  • Prsluk
  • Prsluk sa tokama – čerma
  • Ćemer
  • Pašnjača
  • Lička maja
  • Aljinac
  • Lički kožun
  • Čarape
  • Natikače
  • Opanci (oputari, kapičari)
  • Lička torba

Ženska lička narodna nošnja:

  • Ženska lička kapa
  • Rubac
  • Košulja
  • Kiklja
  • Prsluk
  • Pregača
  • Tkanica
  • Đender
  • Aljinac
  • Kožun
  • Čarape
  • Natikače
  • Opanci
  • Coklje
  • Ženska lička torba

Narodna nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini[uredi]

Muška narodna nošnja iz Crne Gore i Hercegovine

Nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini se pojavljuje u raznim varijantama tradicionalne hercegovačke i crnogorske nošnje koju čine:

  • crnogorska kapa
  • košulja sa kolijerom, tj. košulja bez kragne ili sa malom kragnom
  • džemadan, crveni dio koji se oblači poslije košulje
  • dušanka (ime dobila po caru Dušanu), dio koji se oblači poslije džemadana.
  • kanica, pojas
  • silav, kožni kaiš za oružje koji se stavlja ispod kanice
  • plave gaće na širok kroj
  • dokoljenice
  • kratke čarape (nazuvci)
  • kožni opanci

Često se umjesto opanaka nose čizme, ali se onda ne stavljaju dokoljenice i nazuvci.

Hercegovačka brdska narodna nošnja[uredi]

Hercegovačka brdska narodna nošnja je na području Istočne Hercegovine tj. u južnom dijelu Republike Srpske i Stare Hercegovine na području zapadne Crne Gore, bila u svakodnevnoj upotrebi do 1875. godine.[3] Korištena je svakodnevna i svečana narodna nošnja koja se oblačila samo za svetkovine.[3]

Svečanu žensku hercegovačku brdsku narodnu nošnju su različito nosile djevojke i udate žene.[3] Sastoji se od:[3]

  • burundžuk (ženska kapa)
  • ćurdija (marama)
  • košulja
  • koret (jakna)
  • pregača
  • pahte (ukrasni nakit od srebra koji se nosi na pojasu)

Svečana muška hercegovačka brdska narodna nošnja:.[3] Toke su nosili samo viđeniji i bogatiji Srbi.[3] Sastoji se od:[3]

  • zavrata (hercegovačka kapa)
  • toke
  • dušanka
  • muški pojas
  • gaće
  • vunene čarape
  • opanci

Narodna nošnja ozrenskog kraja[uredi]

Srpska narodna nošnja u ozrenskom kraju je najvećim dijelom satkana od platna.[4] Tka se od pamuka na stanu (alat za izradu platna).[4] Muškarci nose šešire.[4] Svaki muški torbak je različito dekorisan.[4]

Ženska nošnja se sastoji od:[4]

  • krpa
  • ljetak
  • košulja
  • tkanica
  • pregača
  • vunene čarape
  • opanci

Muška nošnja se sastoji od:[4]

  • šešir
  • fermen
  • košulja
  • torbak (torba) u kome se nosi peškir
  • tkanica
  • gaće
  • vunene čarape
  • opanci

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. Projekat Rastko: Istorija srpske kulture
  2. 2,0 2,1 2,2 „Lička narodna nošnja” (na jeziku: sr). Lika u srcu. 2011. Pristupljeno 30. 3. 2012. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 „Vez: Istočna Hercegovina” (na jeziku: sr). Radio-televizija Republike Srpske. 2011. Pristupljeno 11. 12. 2011. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 „Vez: Opština Petrovo (Ozrenski kraj)” (na jeziku: sr). Radio-televizija Republike Srpske. 12. 2011. Pristupljeno 18. 12. 2011. 

Literatura[uredi]

  • Zanati u Požarevcu krajem 19. i početkom 20. veka - Danica Đokić - Narodni muzej Požarevac

Spoljašnje veze[uredi]