Srpsko-turski ratovi
![]() |
Srpsko-turski ratovi | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Osmanskog osvajanja Balkana | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
![]() | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Srpski carevi Srpski despoti Srpski hajduci Srpski kneževi |
Turski veziri Turske paše | ||||||
Jačina | |||||||
|
| ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
|
|
Srpsko-turski ratovi u istoriji su bili mnogobrojni. Prvi ovakvi ratovi vođeni su kada su Turci tek došli na Balkan, do 1459. godine, kada je Srbija konačno pokorena. Tada su se odigrale velike bitke: Marička bitka i Kosovska bitka. Potom su vođeni za proširenje teritorije 1876-1878. Sledeći srpsko-turski ratovi vođeni su Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu.
Srpske bitke u srednjem veku
[uredi | uredi izvor]Pred carsko doba
[uredi | uredi izvor]- Bitka kod Galipolja 1312.
- Bitka kod Stefanijane 1344 godine.
U carsko doba
[uredi | uredi izvor]- Bitka kod Didimotike oktobra 1352.god.
- Marička bitka 26 septembra 1371.god.
Nakon raspada carstva
[uredi | uredi izvor]- Bitka na Dubravnici 1381.god.
- Bitka na Saurskom polju 1385.god.
- Bitka kod Pločnika 1386.god.
- Kosovska bitka 28. jun.1389.god.
- Bitka na Rovinama 1395.god
- Bitka kod Nikopolja 1396.god.
- Pad srpskih zemalja pod tursku vlast
Srpska despotovina i Tursko carstvo
[uredi | uredi izvor]- Bitka kod Angore 1402.god
- Gračanička bitka 1402.god.
- Opsada Novog Brda (1440–1441)
- Osmanski pohod na Srbiju 1425.
- Osmanski pohod na Srbiju 1427.
- Osmanski pohod na Srbiju 1437.
- Osmanski pohod na Srbiju 1438.
- Osmanski pohod na Srbiju 1439–1444
- Kosovska bitka 1448
- Osmanski pohod na Srbiju (1454–1455)
- Bitka kod Leskovca 1454.
- Osmanski pohod na Srbiju 1456.
Osmansko-ugarski ratovi
[uredi | uredi izvor]- Opsada Beograda (1456)
- Opsada Smedereva (1456)
- Pad Beograda (1521)
- Osmanski pohod i osvajanje Srbije 1459.
- Osmanski pohod i osvajanje Bosne 1463.
- Opsada Jajca 1463, za vreme pohoda na Vojvodstvo Svetog Save.
- Osmansko osvajanje Crne Gore1499
Od 1447. srpski despot se našao u izbeglištvu, kao ugarski vazal do njenog raspada 1540. god. proveo je u neprestanoj borbi protiv Turaka. Država je obezbeđivala punu podršku i pomoćne trupe Ugarskom kraljevstvu.
- Bitka na Hlebovom polju 1479.
- Mohačka bitka 1526.
Osmanski period
[uredi | uredi izvor]- Dugi rat (Osmanski rat) (1593–1606)
- Banatski ustanak 1594.
- Srpska buna (1596–1597)
- Veliki turski rat (1683–99)
- Kočina krajina 1788.
Asturijsko-turski ratovi
[uredi | uredi izvor]Ratovi Srpske revolucije
[uredi | uredi izvor]- Prvi srpski ustanak (od 1804. do 1813. godine), predvođen Karađorđem,
- Hadži Prodanovu bunu (1814. godine),
- Drugi srpski ustanak (1815. godine), predvođen Milošem Obrenovićem
Kao posledice ovih događaja smatraju se se oslobođenje Srbije od turske vlasti.
Srpsko-turski ratovi (1876—1878)
[uredi | uredi izvor]Srpsko-turski ratovi vođeni su u periodu od 1876—1878, vođeni su za oslobođenje pojedinih srpskih teritorija pod Turskom. U njima je predviđeno da Srbija i Crna Gora imaju zajedničke akcije, međutim do toga nije došlo. Prvi srpsko-turski rat vođen je 1876-1877 i u njima je Srbija izgubila od Turske, ali je Carigradskim mirom zadržala sve teritorije koje je imala pre ratovanja. U Drugom srpsko-turskom ratu Srbi su imali više uspeha i oslobođena su mnoga mesta: Niš, Pirot, Grdelica, Vranje i još neka. Sanstefanskim mirom pripojena su joj četiri upravna okruga. Kralj Milan Obrenović je naredio izvršenje ovih akcija.
Srpska akcija u Makedoniji
[uredi | uredi izvor]Prvi balkanski rat
[uredi | uredi izvor]Prvi balkanski rat, koji je trajao od 8. oktobra 1912. do 30. maja 1913. godine su vodile balkanske zemlje: Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska (članice Balkanskog saveza) protiv Osmanskog carstva. Armije balkanskih država su uspele da savladaju brojčano slabije i strateški loše organizovane armije Osmanskog carstva što im je omogućilo da postignu brzu pobedu. Rat je okončan mirom po kome je Osmansko carstvo bilo prinuđeno da se odrekne skoro svih svojih teritorija na Evropskom kontinentu (Balkanskom poluostrvu) koje su kasnije podeljene među saveznicima i na kojima je kasnije stvorena nova država – Kneževina Albanija. Uprkos njihovoj apsolutnoj pobedi u Prvom balkanskom ratu, članice Balkanskog saveza su bile nezadovoljne postignutim mirovnim ugovorom jer je mirovni ugovor, koji su skrojile velike sile, bio protivan ranijim dogovorima i planovima koje su članice saveza međusobno zaključile i dogovorile. Otklanjanjem pretnje koju je predstavljalo Osmansko carstvo i nezadovoljstvo mirovnim ugovorom podigle su se tenzije među doskorašnjim saveznicama što će uskoro rezultovati Drugim balkanskim ratom.