Srce (Cor)

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga

Srce (cor, cordis), je osnovni organ pribora za krvotok. To je dvostruka mišićna pumpa koja obezbeđuje najveći deo snage potrebne za protok krvi kroz čitavo telo. Srce je šuplji organ. Njegov zid grade srčani mišić, myocardium, koji čini srednji i najdeblji sloj, a koji je sa unutrašnje strane pokriven tankom opnom - endocardium-om, i sa spoljašnje delom srčane maramice, epicardium-om.

Spoljašnji izgled srca

Uvod[uredi]

Srce(cor) ima dve pretkomore i dve komore. Desne šupljine, pretkomora i komora (atrium dextrum et atrium sinistrum) sačinjavaju desno ili vensko srce. U desnu pretkomoru(atrium dextrum) preko gornje i donje šuplje vene(v.cava superior et v.cava inferior) i srčanog venskog sinusa(sinus coronarius), sliva se sva venska krv. Ona zatim prelazi u desnu komoru(ventriculus dexter) iz koje se kroz plućno arterijsko stablo(truncus pulmonalis) istiskuje iz srca u pluća. Leva pretkomora i komora(atrium sinistrum et venticulus sinister) čine levo, ili arterijsko srce. Arterijska krv iz pluća, preko četiri plućne vene(vv.pulmonales), dolazi u levu pretkomoru(atrium sinistrum), a potom u levu komoru(ventriculus sinister) iz koje se kroz aortu(aorta) potiskuje u celo telo. Levo i desno srce u potpunosti razdvaja srčana pregrada(septum cordis). Srce povezuje dva odvojena i posebno zatvorena sistema sudova koji se zovu veliki i mali krvotok, od kojih svaki počinje u jednoj, a završava se u suprotnoj strani srca.

Veliki i mali krvotok

Veliki krvotok (circulus sanguinis major) je sistem sudova koji počinje u levoj komori srca, a završava se u desnoj pretkomori. Njega čine aorta i sve njene grane za glavu, trup i udove, zatim ukupno kapilarno korito i svi sudovi sliva gornje i donje šuplje vene i srčanog venskog sinusa. On doprema kiseonik i hranljive materije u sva tkiva.

Mali krvotok (circulus sanguinis minor) je sudovni sistem koji počinje u desnoj srčanoj komori, a završava se u levoj pretkomori. Njega sačinjavaju plućno arterijsko stablo, plućni kapilari i plućne vene. On omogućuje arterijalizaciju venske krvi.

Srčana šupljina[uredi]

Srčana šupljina se sastoji iz četiri dela, desne i leve pretkomore (atrium dextrum et atrium sinistrum), i desne i leve komore (ventriculus dexter et ventriculus sinister). Desna pretkomora i desna komora čine desnu polovinu srca, koju srčana pregrada (septum cordis), razdvaja od leve polovine koju čini leva pretkomora i leva komora. Pretkomora i komora su povezane pretkomorno-komornim otvorom (ostium atrioventriculare). Gornji deo srčane pregrade je međukomorska pregrada (septum interatriale) koja odvaja desnu od leve pretkomore, dok donji deo međukomorska pregrada (septum interventiculare), odvaja desnu od leve srčane pretkomore.

Desna srčana pretkomora(atrium dextrum)[uredi]

Desna srčana pretkomora (atrium dextrum) ima šest zidova i oblik nepravilne kocke. Na gornjem zidu uliva se gornja šuplja vena(v.cava superior). Preko donjeg zida ulivaju se donja šuplja vena (v.cava inferior) i srčani venski sinus (sinus coronarius). Prednji zid odgovara desno pretkomorno-komornom otvoru preko koga su u vezi desna srčana pretkomora i desna srčana komora. Na zadnjem zidu vidi se međuvenska kvržica (tuberculum intervenosum) koja usmerava krv prispelu iz šupljih vena prema desno pretkomorno-komornom otvoru. Unutrašnji zid odgovara međupretkomornoj pregradi i na na njemu se vidi udubljenje zvano ovalna jama (fossa ovalis). Spoljašnji zid proširen je uvastim nastavkom (auricula dextra).

Desna srčana komora(ventriculus dexter)[uredi]

Desna srčana komora (ventriculus dexter) ima oblik trostrane pitamide sa bazom okrenutom pozadi. Na bazi desne srčane komore vide se dva velika otvora desni pretkomorno-komorni otvor i otvor plućnog arterijskog stabla. Desni pretkomorno-komorni otvor (ostium atrioventriculare dextrum) povezuje desnu srčanu pretkomoru i desnu srčanu komoru. Ovaj otvor zatvara desni pretkomorni-komorni zalizak (valva atrioventriculatis dextra) koji se sastoji iz tri trouglasta listića. Zidovi desne srčane komore su neravni i sa njih polaze tri kratka mišića kupastog oblika, papilarni mišići (mm.papillares). Od vrhova ova tri papilarna mišića, koji štrče u šuppljini komore, polaze tanke vezivne niti koje se hvataju za listiće desnog pretkomorno-komornog zaliska. Drugi otvor na baѕi desne srčane komore je otvor plućnog arterijskog stabla (ostium trunci pulmnonalis). Od ovog otvora polazi plućno artetijsko stablo koje odvodi krv u desno i levo plućno krilo. Otvor plućnog arterijskog stabla zatvara zalizak arterijskog plućnog stabla (valva trunci pulmonalis) koji se sastoji iz tri mala zalizaka polumesečastog oblika, čijim se zatvaranjem i otvaranjem reguliše oticanje krvi iz desne srčane komore.

Leva srčana pretkomora(atrium sinistrum)[uredi]

Leva srčana pretkomora (atrium sinistrum) ima takođe šest zidova i manja je od desne srčane pretkomore. Na njenom zadnjem zidu ulivaju se plućne vene (vv.pulmonales), preko kojih u levu srčanu pretkomoru dolazi oksigenisana krv iz pluća. Na njenom prednjem zidu vidi se levi pretkomorno-komorni otvor koji spaja levu srčanu pretkomoru sa levom srčanom komorom. Unutrašlji zid leve srčane pretkomore odgovara međupretkomornoj pregradi. Sa spoljašnjeg zida polazi mali uvasti nastavak (auricula sinistra), dok se na gornjem i donjem zidu ne vide posebne morfološke tvorevine.

Leva srčana komora(venticulus sinister)[uredi]

Leva srčana komora (venticulus sinister) je najveća srčana šupljina oblika spljoštene kupe, sa bazom okrenutom unazad. Na bazi leve srčane komore vide se, takođe, dva otvora, levi pretkomorno-komorni otvor i otvor aorte. Levi pretkomorno komorni otvor (ostium atrioventriculare sinistrum) povezuje levu srčanu pretkomoru i levu srčanu komoru. Ovaj otvor zatvara levi pretkomorno-komorni zalizak (valva atrioventicularis sinistra) koji se sastoji iz dva listića (valva bicuspidalis seu mitralis). Zidovi leve srčane komore su takođe neravni i od njih polaze dva papilarna mišića (mm.papillares), sa čijih vrhova se odvaju tetivne niti. Tetivne niti ova dva mišića se vezuju za listiće levog pretkomorno-komornog zaliska. Drugi otvor na bazi leve srčane komore je otvor aorte (ostium aorte). Ovaj otvor zatvara zalizak aorte (valva aorte) koja se sastoji iz tri mala polumesečasta zaliska. Otvaranjem i zatvaranjem ovih zaliska reguliše se oticanje krvi iz leve srčane komore u aortu.

Građa srčanog zida[uredi]

Na preseku kroz srce i srčanu kesu, vide se 3 sloja, spoljašnji, srednji i unutrašnji. Spoljašnji sloj se naziva epikard (epicardium) i gradi ga visceralni list serozne srčane kese. Srednji sloj je najdeblji i njega gradi mišićni sloj (myocardium). Unutrašnji sloj gradi tanka endotelna opna koja oblaže zidove srčanih šupljina (endocardium). Srce poseduje poseban provodni sistem srca koji svojim dejstvom izaziva od 60 do 80 ritmičkih kontrakcija u minutu. Provodni sistem srca čine dva čvora, sinusno-pretkomorski (nodus sinuatrialis) i pretkomorno-komorni (nodus atrioventricularis) i pretkomorno-komorni provodni snop (fasciculus atrioventricularis) koji usklađuju rad pretkomora i komora. U slučajevima kada je neophodna promena ovog ritma i jačine srčanih kontrakcija, u dejstvo stupa srčani živčani splet (plexus cardiacus). Srčani živčani splet grade, uglavnom, simpatička i parasimpatička nervna vlakna. Simpatička nervna vlakna ubrzavaju srčani rad i povećavaju snagu srčanih kontrakcija dok parasimpatička nervna vlakna usporavaju srčani rad i smanjuju snagu srčanih kontrakcija.

Nutritivni krvni sudovi srca[uredi]

Srce vaskularizuju dve artetije, desna i leva srčana arterija (a.coronaria dextra et a.coronaria sinistra). Obe artetije su grane početnog dela aorte (aorta ascedens). Srčane arterije se odlikuju veoma oskudnim međusobnim anastomozama. Vene srca obrazuju guste venske mreže srca koje se međusobno sakupljaju u veće venske sudove srca i, najzad, u srčani venski sinus (sinus coronarius), koji se direktno uliva u desnu srčanu pretkomoru.

Srčana kesa(pericardium)[uredi]

Srce u celini leži u srčanoj kesi (pericardium). Srčana kesa se sastoji iz dva dela. Spoljašnji deo (pericardium fibrosum) je izgrađen od vezivnog tkiva. Unutrašnji deo (pericardium serosum) je izgrađen od posebnog vezivnog tkiva i ima dva lista, između kojih se nalazi uzani prostor-duplja srčane maramice (cavitas pericardialis). Ovaj prostor ispunjen je malom količinom serozne tečnosti (1-2ml) koja onemogućava trenje između listova srčane maramice tokom srčanih kontrakcija.