Stanovništvo i naselja na Antarktiku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Antarktik nije politički entitet, njegov status je regulisan „Ugovorom o Antarktiku“, potpisanim u Vašingtonu 1959. godine,[1] koji obavezuje potpisnike da teritoriju Antarktika koriste samo u miroljubive svrhe i za naučna istraživanja.

Većina istraživačkih stanica je postavljena na obodu kontinenta, na stenama a ne na pokretnom ledu. Na stotine naučnika smešteno je u izolovanim kapsulama koje se nalaze i do 3000 metara iznad zaleđene vode. Kapsule su visoke i po 16 m i one same po sebi nisu dovoljne za zaštitu od hladnoće. Zato se u svakoj takvoj kapsuli podižu zasebni objekti raznih namena. Jedne su predviđene za smeštaj ljudi, a druge za skladištenje hrane, goriva, raznih instrumenata i aparata.

Snabdevanje i veza[uredi | uredi izvor]

Snabdevanje hranom i drugim potrepštinama često je moguće sprovesti samo iz vazduha. Specijalni avioni pri tome ne gase svoje motore, jer je temperatura toliko niska da se gorivo u motoru može zalediti. Zalihe hrane se dopremaju u velikim količinama, koje mogu da zadovolje potrebe za godinu dana. To su osnovne preventivne mere u slučaju katastrofa od kojih je u ovom slučaju najveća i najčešća požar.

Radio-aparati omogućuju uspostavljanje veza između kampova koji su međusobno udaljeni i po nekoliko stotina kilometara. Stanice su opremljene specijalnim aparatima, kamerama, kapsulama i za rad u vodi, kavezima i motornim vozilima.

Istraživanje kontinenta[uredi | uredi izvor]

S vremena na vreme, zavisno od potrebe, na Antarktik iz Minesote se dopremaju posebno dresirani psi tragači. Oni ovde ne borave dugo zbog nepodnošljivih klimatskih uslova. Psi tragači su od velike pomoći istraživačima Antarktika jer jedino oni mogu da osete prisustvo opasnih, velikih pukotina ispod leda i na vreme zaustave istraživačku ekipu sprečavajući tako potencijalne nesreće. U nedostatku ovih pasa koji vuku sanke koriste se specijalna motorna vozila, ali njihov najveći problem je velika potrošnja goriva. Istraživanja po kopnu obavljaju se pomoću odašiljača i aparata za registrovanje. Te aktivnosti su često ometane mećavama, tako da su naučnici primorani da dosta vremena provode pod vodom. Rad u vodi im olakšava ronilačka oprema napravljena specijalno za ove surovo hladne vode, kapsule sa kamerama, i kavezi koji ih štite od antarktičkih grabljivaca i kitova ubica i foka leoparda koje su duge i do 4 metra.

Turisti na Antarktiku[uredi | uredi izvor]

U poslednje vreme raste interesovanje turista širom sveta koji žele da posete ovaj po mnogo čemu poseban kontinent. Osim avanturističkog duha i hrabrosti za ovakvu pustolovinu potrebno je i dosta novca tako da je broj turista još uvek minimalan. To ne znači da se stanje u budućnosti neće promeniti, naprotiv prognozira se lepa budućnost razvoju turizma na Antarktiku. To će biti jedna od najprimamljivijih turističkih destinacija.

Spisak naučnih stanica[uredi | uredi izvor]

Ime stanice Mesto Država Sadržaj stanice Vremenska zona
Amundsen-Skot Južni pol Južni pol ( SAD)
Arctovski Henrik Ostrvo kralja Džordža (62° 10′ S 058° 28′ W / 62.167° J; 58.467° Z / -62.167; -58.467) ( Poljska)
general Artigas ( Urugvaj)
general Belgrano II (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Argentina) Laboratorija i meteorološka stanica
Belinghausen Ostrvo kralja Džordža (62° 11′ S 58° 57′ W / 62.183° J; 58.950° Z / -62.183; -58.950) ( Rusija)
Baza general Bernardo O`Higins Rikelme Poluostrvo Antarktik ( Čile) - Čileanska vojska
Braun Almirante (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Argentina) Laboratorija i meteorološka stanica (UTC-3)
Veliki zid (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Kina)
akademik Vernadski Ostrvo Galindez, (65° 14′ S 64° 15′ W / 65.233° J; 64.250° Z / -65.233; -64.250) ( Ukrajina)
Vostok (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Rusija) (UTC+6)
Dejvis Zemlja princeze Elizabete ( Australija) (UTC+7)
Durvil Dumon (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Francuska) (UTC+10)
profesor Hulio Eskudero Ostrvo kralja Džordža ( Čile)
Esperanca (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Argentina) Laboratorija i meteorološka stanica(od 1952), radio-stanica(LRA Arcangel), škola(od 1978) i turistički kapaciteti.
Žongšan (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Kina)
Kejsi Zaliv Vinsens ( Australija) (UTC+8)
sveti Kliment Ohridski ostrvo Livingston, (62° 38′ S 60° 21′ W / 62.633° J; 60.350° Z / -62.633; -60.350) ( Bugarska) Osnovana 1988, poseduje laboratoriju i meteorološku stanicu, prvu pravoslavnu crkvu (Sveti Ivan Rilski), a obavlja i biološka istraživanja.
Konkordija (75° S 123° E) ( Francuska- Italija)
Kunlun (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Kina) Osnovana 2009. godine
Lav-Rakovica ( Rumunija)
Majtri Blizu Širmaherove oblasti. (70° 45.58′ S 11° 43.56′ E / 70.75967° J; 11.72600° I / -70.75967; 11.72600) ( Indija)
ostrvo Makvari ( Australija)
Baza Marambo Ostrvo Sejmor-Marambo (64° 14′ S 56° 37′ W / 64.233° J; 56.617° Z / -64.233; -56.617) ( Argentina) Laboratorija, meteorološka stanica, kao i pista(1.2km x 30m od 1969);[1]
Maču Pikču Zaliv Admiraliti, Ostrvo kralja Džordža ( Peru)
MekMardo Rosovo ostrvo ( SAD) (UTC+12)
Mendel Ostrvo Džejmsa Rosa ( Češka) Osnovana 2006. godine za biološka, klimatska i geološka istraživanja.
Mizuho (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Japan)
Mirnji (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Rusija)
Molodeznaja (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Rusija)
Edvardo Frej Montalva i Vilja las Estreljas Ostrvo kralja Džordža ( Čile)-Čileansko vazduhoplovsto
Moson Zemlja Mak Robertsona ( Australija) (UTC+6)
Novolazarevska Zemlja Drun Mod (70° 46′ S 11° 51′ E / 70.767° J; 11.850° I / -70.767; 11.850) ( Rusija)
Georg fon Nojmajer (Zaliv Atka) (70° 39′ S 08° 15′ W / 70.650° J; 8.250° Z / -70.650; -8.250) ( Nemačka)
Baza Orkadas Orkadas ostrva (60° 44′ S 44° 44′ W / 60.733° J; 44.733° Z / -60.733; -44.733) ( Argentina) Osnovana 1904.
Palmer Ostrvo Anvers ( SAD) (UTC-4)
Progres (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Rusija)
Roter Istraživanja (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Ujedinjeno Kraljevstvo) (UTC-3)
San Martin (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Argentina) Osnovana 1951, poseduje laboratoriju i meteorološku stanicu.
Stanica SANAE Smeštena je na obalskom ledu zemlje kraljice Mod ( Južna Afrika) - SANAE
kralj Se Jong Ostrvo kralja Džordža (62° 13′ S 58° 47′ W / 62.217° J; 58.783° Z / -62.217; -58.783) ( Južna Koreja)
Baza Skot (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function) Rosovo ostrvo
( Novi Zeland) (UTC+12)
Trol Zemlja kraljice Mod (72° 00′ S 2° 32′ E / 72.000° J; 2.533° I / -72.000; 2.533) ( Norveška)
komandant Feraz Ostrvo kralja Džordža (62° 08′ S 58° 40′ W / 62.133° J; 58.667° Z / -62.133; -58.667) ( Brazil)
Halej Istraživnja (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Ujedinjeno Kraljevstvo)
Džangotri Daškin ( Indija) Danas je napuštena, radila od 1984. do 1991. godine.
Džina (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Pakistan)
Džubani (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Argentina) Osnovana 1953
Šova (Koordinate: Nedostaje geografska širina
Invalid arguments have been passed to the {{#coordinates:}} function)
( Japan) (GMT+3)

Emilijo Markos Palma je prva osoba rođena na Antarktiku. Rodio se 1978. godine u bazi Esperanca, u kojoj su radili njegovi roditelji.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Antarctic Treaty System – Parties”. Antarctic Treaty and the Secretariat. Arhivirano iz originala 22. 04. 2009. g. Pristupljeno 20. 10. 2009. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]