Stari Mikanovci

Koordinate: 45° 17′ 09″ S; 18° 33′ 33″ I / 45.28584041295581° S; 18.55923004422423° I / 45.28584041295581; 18.55923004422423
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stari Mikanovci
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaVukovarsko-sremska
OpštinaStari Mikanovci
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.383
Geografske karakteristike
Koordinate45° 17′ 09″ S; 18° 33′ 33″ I / 45.28584041295581° S; 18.55923004422423° I / 45.28584041295581; 18.55923004422423
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina94 m
Stari Mikanovci na karti Hrvatske
Stari Mikanovci
Stari Mikanovci
Stari Mikanovci na karti Hrvatske
Stari Mikanovci na karti Vukovarsko-srijemske županije
Stari Mikanovci
Stari Mikanovci
Stari Mikanovci na karti Vukovarsko-srijemske županije
Ostali podaci
Poštanski broj32284 Stari Mikanovci
Pozivni broj+385 32
Registarska oznakaVK
Veb-sajtwww.mikanovci.hr

Stari Mikanovci su naselje i sedište istoimene opštine u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u Vukovarsko-sremskoj županiji.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Stari Mikanovci su najzapadnija opština u Vukovarsko-sremskoj županiji. Opština se graniči sa županijom osječko-baranjskom, na tri prilaza: Đakovo, Vrbica (Osijek) i Strizivojna (Slavonski Brod).

Na potezu železničke pruge Zagreb - Vinkovci smestila su se dva sela opštine: Stari Mikanovci i Novi Mikanovci.

Kraj Mikanovaca protiču pritoke Bosuta: Biđ i Jošava s Kaznicom.

Zemljište na jugu sela Pačare (livade) i Utvaj (pašnjak) zajedno s delom koji se zove Kaluđer spada u močvarno tlo.

Selo okružuju žitorodna polja, polja šećerne repe i šume: stari i novi Panjik, Gajić, Renovica i Cerik.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Stari Mikanovci je imala 2.956 stanovnika, od čega u samim Starim Mikanovcima 2.383.[1]

Prema popisu iz 2001. opština broji 3.387 stanovnika.

Oba sela su nastanjena hrvatskim stanovništvom. Jedna trećina stanovništva su starosedeoci — Šokci, a ostalo stanovništvo čine uglavnom doseljenici (veće naseljavanje u Mikanovce tokom 20. veka) iz Bosne i Hercegovine, Like i Korduna.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Stari Mikanovci je imalo 2.612 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
2.561 98,04%
Slovaci
  
8 0,30%
Srbi
  
6 0,22%
Jugosloveni
  
3 0,11%
Mađari
  
3 0,11%
Nemci
  
3 0,11%
Austrijanci
  
1 0,03%
Rusini
  
1 0,03%
Crnogorci
  
1 0,03%
Česi
  
1 0,03%
ostali
  
2 0,07%
neopredeljeni
  
3 0,11%
nepoznato
  
19 0,72%
ukupno: 2.612

Uprava[uredi | uredi izvor]

Stari Mikanovci su opština koju čine dva sela: Stari Mikanovci i Novi Mikanovci. Opštinsko veće čini 13 većnika, a načelnik opštine je Tadija Orlović.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi tragovi života datiraju još iz neolita i bronzanog doba. Pronađeni su na Gradini (danas se tu nalazi Osnovna škola Stjepana Cvrkovića). Značajan dokaz o postojanju naselja je Dvojna posuda koja pripada vučedolskoj kulturi.

Iz antičkog doba postoje ostaci stare rimske ulice, kao i brojni grobovi, nakit i novac iz tog doba.

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

Na mestu gde danas leže Stari Mikanovci u 13. veku bilo je naselje Hrvati (zabeleženo 1238. godine u darovnici hercega Kolomana biskupu bosanskom).

Od tog davnog doba pa sve do danas očuvala se mikanovačka ikavica. Govor stare akcentuacije, koji je specifičan za ovaj kraj Istočne Slavonije jer se u gotovo svim selima oko Starih Mikanovaca govorilo ekavski ili polujekavski.

Godine 1379. sagrađena je današnja crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima, a verovatno je tu i ranije bio sakralni spomenik (9. st.).

Vojna krajina[uredi | uredi izvor]

Do 1745. god. Mikanovci su se nalazili u paoriji, a reorganizacijom Vojne krajine selo ulazi u sastav 7. brodske pukovnije.

Godine 1810. sagrađena je crkva sv. Klare u St. Mikanovcima, a 1869. osnovana župa. 1828. otvorena pučka učionica. 1878. ustrojena vlastita upravna opština. 1918. osnovana hrvatska čitaonica. 1926. fudbalski klub.

20. vek[uredi | uredi izvor]

Prvi i Drugi svetski rat odnose mnoge živote u Mikanovcima, meštani su podijeljeni, jedni u redove partizana, a drugi pak ustaša, domobrana i nemačku vojsku. Pred kraj rata veliki dio seljana prelazi iz ostalih vojski u partizane. U ratu tokom 1990-ih iz Mikanovaca je učestvovalo više od 300 dobrovoljaca i u njima se nalazila ratna bolnica.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Gradina
  • Dvojna posuda — pripada vučedolskoj kulturi. Pronađena na lokalitetu poznatom pod imenom Damića gradina, mesto gde se danas nalazi osnovna škola u Starim Mikanovcima.
  • Crkva sv. Bartola
  • Stara kuća porodice Petričević (iz doba Vojne krajine), je primer krajiške arhitekture.
  • Crkva sv. Klare

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovna škola u Starim Mikanovcima utemeljena je 1828. godine. Stara zgrada škole bila je sagrađena u središtu sela, uz crkvu svete Klare. Prvi poznati učitelj bio je krajišnik Antun Petričević. 1960. godine škola je dobila ime „Stjepan Cvrković“ po istaknutom prosvetnom delatniku, inače Mikanovčaninu. Od 1982. godine škola deluje u novoj zgradi, sagrađenoj na Damića gradini (gradina je uzvišnje na kojem su pronađeni brojni arheološki dokazi koji svedoče o životu u Mikanovcima u doba rimskog carstva pa i ranije).

Školu u Starim Mikanovcima od 5. razreda pohađaju i deca iz susedne županije osječko-baranjske iz sela: Vrbica, Đurđanci i Arduševac.

Osnovna škola u Novim Mikanovcima je četverorazredna, inače je područna škola OŠ u Vođincima.

Kultura[uredi | uredi izvor]

  • KUD „Šokadija“ Stari Mikanovci
  • Priredba „Mladost i ljepota Slavonije“
  • Pokladno jahanje
  • Dan opštine Stari Mikanovci
  • Lutkarsko proleće
  • Festival glumca

Sport[uredi | uredi izvor]

Stari Mikanovci[uredi | uredi izvor]

  • Šahovski turnir „Memorijal Marko Jarić — Zujo“, Stari Mikanovci
  • FK Šokadija Prvi fudbalski klub osnovan 1926. godine. Od tada do danas klub nosi ime Šokadija, a od 2007. takmiči se u 3. hrvatskoj fudbalskoj ligi istok.
  • RK Mikanovci Aktivno deluje već dugi niz godina, a danas se takmiči u 3. hrvatskoj rukometnoj ligi istok. U sezoni 1995./1996. RK Mikanovci bio je član 1b hrvatske rukometne lige.
  • ŠK Šokadija Danas član 3. hrvatske šahovske lige istok, a pre nekoliko godina nastupali su i u drugoj ligi. Juniori ŠK Šokadija bili su prvaci Hrvatske. U to vrijeme je za njih igrao danas najmlađi hrvatski velemajstor i i hrvatski šahovski olimpijac Ante Brkić.

Novi Mikanovci[uredi | uredi izvor]

  • FK Sloga Takmiče se u drugoj županijskoj fudbalskoj ligi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 8. 3. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]