Stajkovce (Vlasotince)

Koordinate: 42° 59′ 09″ S; 22° 03′ 22″ I / 42.985833° S; 22.056166° I / 42.985833; 22.056166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stajkovce
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
OpštinaVlasotince
Stanovništvo
 — 2011.1.538
Geografske karakteristike
Koordinate42° 59′ 09″ S; 22° 03′ 22″ I / 42.985833° S; 22.056166° I / 42.985833; 22.056166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina281 m
Stajkovce na karti Srbije
Stajkovce
Stajkovce
Stajkovce na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj16214
Pozivni broj016
Registarska oznakaVL

Stajkovce je naselje u Srbiji u opštini Vlasotince u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 1.463 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 1.538 stanovnika). Stajkovce je najveće ruralno naselje u opštini Vlasotince.  Pored Vlasotinca, jedino je mesto koje ima iznad 1000 stanovnika na teritoriji opštine.

Stajkovce je najrazvijenije ruralno naselje u opštini Vlasotince. U naselju se nalazi poslovnica Pošte Srbije, četvorogodišnja Osnovna škola i Zdravstvena ambulanta Doma Zdravlja Vlasotince.

Dominantna aktivnost u naselju je poljoprivreda. U naselju se mogu naći više fabrika, razne preduzetničke delatnosti, pekara i poslastičarnica.

Položaj i tip[uredi | uredi izvor]

To je jedno od većih sela u donjem slivu Vlasine, leži desno od reke, na terasi visokoj 8 m, nedaleko od njenog ušća u Južnu Moravu. Okolna sela su Konopnica sa istoka i Gložane sa juga.

Vodu za piće stanovnici dobijaju iz centralnog opštinskog vodovoda. Posle drugog svetskog rata u desnoj Gornjoj mahali sagrađena je česma sa vodom iz izvora Bučke. Na potesu Livada izbijaju izvori Kun i Kaluđerica.
Stajkovce ima prostoran atar sa brojnim potesima. U polju oko korita Vlasine leže ovi potesi: Slivjak, Trševina, Progon, Širina, Selište, Žabar, Morava i Vlašnica. Potesi na brdovitom zemljištu severno od sela su: Zli Dol, Rosulja, Vladička dolina, Svinjarnik, Lapin lug, Goli rid, Šumica, Selište, Dubrava i Trlina.
Stajkovce ima zbijeni tip. Izdvajaju se tri mahale: Donja sa 35 kuća, Gornja leva sa 115 kuća, i Gornja desna sa 85 kuća. U mahalama su kuće srodničkih kuća.

Prošlost sela[uredi | uredi izvor]

Na ataru Stajkovca postoje dva selišta: jedno u polju. drugo na brežuljkastom zemljištu. Po ostacima od starina kao da je značajnije bilo naselje u polju. Ima i jedan zatrpan bunar. Na drugom selištu izbija izvor Bučke.

Stanovnici Stajkovca smatraju da je susedna Konopnica starija od njihovog sela.

Kada je 1879. godine izvršen popis Vlasotinačkog sreza, u mestu "Stojkovce" bilo je stanje: 77 kuća sa 420 stanovnika. Samo je šest muškaraca tada bilo pismeno, a selo broji 101 poresku glavu.[1]

Stajkovce leži na ranije značajnom putu koji je vodio desno od J. Morave u pravcu VlasotinceNiš.
U Stajkovcu crkva ne postoji. Seoska slava je Spasovdan.

Od 1907. godine do danas Južna Morava odnela je oko 60 hektara obradive zemlje.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Stajkovce živi 1215 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,9 godina (36,1 kod muškaraca i 39,8 kod žena). U naselju ima 291 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 5,51.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.204
1953. 1.308
1961. 1.337
1971. 1.379
1981. 1.457
1991. 1.515 1.513
2002. 1.603 1.617
2011. 1.538
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
1.601 99,87%
Makedonci
  
1 0,06%
Bugari
  
1 0,06%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
  2. ^ Trifunovski J., 1975, Sela i stanovništvo u donjem slivu Vlasine, Leskovački zbornik XIV, Narodni muzej u Leskovcu, Leskovac 1975.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]