Stevija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cvet stevije

Stevija je rod od oko 240 biljnih vrsta u porodici suncokreta (Asteraceae) poreklom iz tropskih predela zapadne Severne Amerike i Južne Amerike. Stevia rebaudiana je poznata i kao slatki list ili šećerni list. Biljka se prvenstveno gaji zbog slatkog lišća koje je moćni prirodni zaslađivač i zamena za šećer. Slatkoća stevijinih listova intenzivnija je i dugotrajnija od slatkoće običnog šećera iako neki njeni ekstrakti u visokim koncentracijama mogu ostavljati i gorkast ukus.

Uobičajena koncentracija Stevia rebaudiana može biti i do 300 puta slađa od iste količine običnog šećera. Stevija se naročito koristi u dijetama u kojima se želi smanjiti kalorijski unos (iako veoma slatka, stevija je skoro bez kalorija) ili uzimati hrana sa niskim glikemijskim indeksom.

Stevija se u Južnoj Americi koristi više od 1500 godina, dok se u Japanu koristi već decenijama. U SAD[1] i Evropskoj uniji [2] zvanične zdravstvene organizacije su u početku bile rezervisane prema steviji. Danas je u SAD on dozvoljen kao dodatak ishrani, a ne kao osnovna namirnica, dok je 2010. Evropska unija odobrila slobodnu prodaju stevije. Sumnjičavost je bila posledica rezultata eksperimenata na životinjama u kojima je korišćenje stevije navodno štetilo zdravlju eksperimentalnih životinja. Zbog podeljenog mišljenja stručnjaka o njenoj korisnosti, neke zemlje i dalje ne dozvoljavaju korišćenje stevije.

Stevija se prodaje kao prah, sirup, mleveno lišće, tablete, a zbog antibakterijskih svojstava čak i kao pasta za zube.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]