Strugi Krasnije

Koordinate: 58° 16′ 20″ S; 29° 06′ 30″ I / 58.272222° S; 29.108333° I / 58.272222; 29.108333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Strugi Krasnije
Strugi Krasnыe
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Pskovska oblast
RejonStrugokrasnjenski rejon
Osnovanprvi pomen 1498.
Varošica od1958.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 20156.909
Geografske karakteristike
Koordinate58° 16′ 20″ S; 29° 06′ 30″ I / 58.272222° S; 29.108333° I / 58.272222; 29.108333
Vremenska zonaUTC+3
Strugi Krasnije na karti Rusije
Strugi Krasnije
Strugi Krasnije
Strugi Krasnije na karti Rusije
Strugi Krasnije na karti Pskovske oblasti
Strugi Krasnije
Strugi Krasnije
Strugi Krasnije na karti Pskovske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj181100
Pozivni broj+7 81132
Registarska oznaka60
OKATO kod58 256 551
OKTMO kod58 656 151 051

Strugi Krasnije (rus. Струги Красные) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na zapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u severnom delu Pskovske oblasti i administrativno pripada Strugokrasnjenskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. u varoši je živelo 6.909 stanovnika, ili oko 70% od ukupne rejonske populacije.

Status naselja urbanog tipa, odnosno varošice nosi od 1958. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Varošica Strugi Krasnije smeštena je u severnom delu Pskovske oblasti, u brežuljkastom području Luškog pobrđa. Kroz varošicu protiče malena reka Ščirovka (dužine toka od svega 17 km). Nalazi se na oko 70 kilometara severoistočno od administrativnog centra oblasti, grada Pskova.

Kroz naselje prolazi deonica železničke pruge na relaciji Sankt PeterburgLuga—Pskov.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U pisanim izvorima iz 1498. godine na mestu današnjeg naselja postojala su sela Belaja i Strugi.

Savremeno naselje razvilo se iz stanice železničke pruge koja je povezivala Sankt Peterburg sa Varšavom , a koja je osnovana 1856. godine. Novoosnovana stanica dobila je ime po obližnjem selu, Belaja, a ime je potom 1905. promenjeno u Stanica Strugi-Belaja. Sadašnje ime nosi od 1919. godine. Zvaničan status urbanog naselja u rangu varošice ima od 1958. godine.

Tokom Ruskog građanskog rata na ovom području su se odigravale važne borbene aktivnosti, a 4. oktobra 1919. Belogardejci predvođeni Nikolajem Judeničem uspeli su da zauzmu stanicu Strugi Belije.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši je živelo 8.447 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. varošica imala 6.909 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2015.
5.1184.6696.1386.7187.067[2]8.762[3]8.447[4]6.909

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2015 года Архивирано на сајту Wayback Machine (5. новембар 2021)
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]