Suzan B. Entoni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Suzan B. Entoni
Datum rođenja(1820-02-15)15. februar 1820.
Mesto rođenjaAdams, Masačusets
 SAD
Datum smrti13. mart 1906.(1906-03-13) (86 god.)
Mesto smrtiRočester
 SAD

Suzan Braunel Entoni (engl. Susan Brownell Anthony; Adams, Masačusets, 15. februar 1820Ročester, Njujork, 13. mart 1906) bila je istaknuti američki lider za građanska i feministička prava. Jedan je od prvih boraca za ženska prava u Americi. Igrala je ključnu ulogu u 19. veku u pokretima za prava žena da se uvede pravo glasa žena u SAD. Rođena u kvekerskoj familiji posvećenoj društvenoj jednakosti, ona je prikupljala peticije protiv ropstva već u svojoj sedamnaestoj godini. Godine 1856, ona je postala njujorški agent Američkog društvo za borbu protiv ropstva.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Portret Suzan B. Entoni

Suzan Entoni je rođena 15. februara 1820, u malom gradu Adams, u Masačusetsu, kao drugo od osmoro dece. Godine 1827, godine se njena porodica preselila u Batenvil, Njujork, i kasnije još jednom, 1845, na Ročester, takođe u Njujorku, gde su i ostali.[1] Još kao vrlo mala, Suzan je bila vrlo pametna i rano je pokazala lidersku sposobnost, pohađajući nastavu u internatima od njene 15 do 30 godine. Postala je predsednica lokalnog pokreta trezvenjaka Kćeri umerenosti (Daughters of Temperance), grupi koja je bila posvećena zabrani alkohola. Ovo joj je bilo prvo u nizu mnogih društava i udruženja kojih je bila član za života.[2]

Godine 1852, napustila je pokret trezvenjaka i pridružila se Elizabeti Kejdi Stenton u borbi za ženska prava i dobijanje prava glasa.[3] Njih dve su objavile novine pod nazivom "Revolucija", sa ciljom prmocije ženskih prava. Pedesetih godina 19. veka priključila se borbi protiv ropstva. Takođe je bila član američkog anti-ropskog društva od 1856. do 1861, a 1863. formirala je Žensku ligu za emancipaciju robova. Pored toga, 1870. je osnovala i postala prvi predsednik Centralne asocijacije zaposlenih žena.

Godine 1872, Entonijeva je zahtevala da se politička prava data crncima u 14. i 15. amandmanu, daju i ženama. Povela je grupu žena na glasanje u Ročesteru, u Njujork, kako bi proverila da li se poštuje pravo žena da glasaju. Uhapšena je, ali je odbila da plati novčanu kaznu zbog kršenja zakona o izborima. Narednih decenija nastavila je da organizuje niz akcija američkog pokreta za pravo glasa žena. Tako je 1878. predala napisan amandman koji je 18. avgusta 1920, tek posle njene smrti, pretvoren u 19. amandman, dajući ženama pravo glasa. Ona je takođe 1888. osnovala Međunarodni savet žena, sastavljen od 48 zemalja, Međunarodni savet žena za pravo glasa 1904, kao i Univerzitet u Ročesteru koji prihvata žene, počev od 1900.[4]

Entonijeva je umrla 13. marta 1906,[5] u svojoj kući u Medison ulici, na Ročesteru, od upale pluća i zatajenja srca, nakon što je vodila jedinu nenasilnu revoluciju koja se desila u SAD, boreći se za prava žena. Njene poslednje reči u javnosti, Neuspeh je nemoguć! (Failure is impossible!), pretvorile su se u slogan pokreta prava glasa. Dana 2. jula 1979, u njenu čast je napravljena kovanica dolara sa njenim likom.


Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Susan B. Anthony - biography“, biography.com. Pristupljeno 26. februara 2014.
  2. ^ „Susan B. Anthony“, angelfire.com. Pristupljeno 26. februara 2014.
  3. ^ „Susan B. Anthony“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. februar 2014), Jone Johnson Lewis, womenshistory.about.com. Pristupljeno 26. februara 2014.
  4. ^ „Biography of Susan B. Anthony“, susanbanthonyhouse.org. Pristupljeno 26. februara 2014.
  5. ^ „Dogodilo se na današnji dan - 13. mart“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. februar 2014), a2-soft.com. Приступљено 26. фебруара 2014.

Литература[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

The Elizabeth Cady Stanton and Susan B. Anthony Reader
Booknotes interview with Lynn Sherr on Failure Is Impossible, May 5, 1995, C-SPAN