Sungari

Koordinate: 47° 41′ 56″ S; 132° 31′ 03″ I / 47.699° S; 132.5176° I / 47.699; 132.5176
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sungari (Sunghua)
Sungari (tamno plavo)
Opšte informacije
Dužina1.897 km (1.179 mi)[1] km
Basen549.077 km2
Pr. protok76,2 km3/a (2.410 m3/s) do 81,8 km3/a (2.590 m3/s).[2][1] ​m3s
Sliv557.180 km2 (215.130 sq mi)[3]
Plovnostna 1.000 km
Vodotok
IzvorJezero Sungari
UšćeAmur
Koor. ušća47° 41′ 56″ S; 132° 31′ 03″ I / 47.699° S; 132.5176° I / 47.699; 132.5176
Geografske karakteristike
Država/e Kina
NaseljaHarbin, Pinkjang
PritokeNen
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Sungari ili Sunghua (kin: Sōnghūa jiāng, rus. Сунгари) je reka u severoistočnoj Kini, najveća pritoka reke Amur. Dugačka je oko 1.927 km.[4][1] Plovna je na dužini od preko 1.000 km. Površina basena iznosi oko 549.077 km². Uliva se u Amur kod grada Donđijang. Na reci se nalazi brana koja služi za proizvodnju hidroelektrične energije. Hidroelektrana je kapaciteta 255.140 kW[5]. Najveća pritoka reke Sungari je reka Nen. Sungari se zamrzava u novembru i ostaje zamrznuta sve do marta. Najveći nivo vode reka dostiže u toku proleća kada se topi sneg sa okolnih planina. Plovna je do grada Harbina za brodove srednje veličine. Manji brodovi mogu da plove rekom do grada Jilin. Pošto protiče kroz Mandžurijsku niziju reka vrlo često meandrira. Najvažnija pristaništa na reci su: Jungki i Pinkjang.

Reka drenira 557,180 km2 (215,128 sq mi) zemlje i ima godišnji protok od 76,2 km3/a (2.410 m3/s) do 81,77 km3/a (2.591 m3/s).[6][1][7]

Ekstremna ravnost Severoistočne kineske ravnice,[8][9][10][11] je tokom vremena izazvala vijuganje reke, ispunjavajući široku ravnicu jezerima, kao ostacima prethodnih tokova reke.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prodavci na smrznutom Sungariju

U novembru 2005. reka je kontaminirana benzenom, što je dovelo do prekida vodosnabdevanja Harbina. Izlivanje se proteglo na 80 km (50 mi) i na kraju je stiglo do reke Amur (Heilong) na granici Kine i Rusije.[12] Poplave su 28. jula 2010. odnele nekoliko hiljada buradi iz dve hemijske fabrike u kineskom gradu Đilin. Neka od njih su sadržala 170 kg (370 lb) eksplozivnog materijala poput trimetilsilil hlorida i heksametildisiloksana.[13][14] Godine 2016, deo u blizini grada Đilina zahvaćen je manjom poplavom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sungari izvire južno od Rajskog jezera, blizu granice Kine i Severne Koreje.[15][16][17]

Odatle teče na sever, gde njen tok presecaju hidroelektrane Bajšan, Hongši i Fengman. Brana Fengman formira jezero koje se proteže na 62 km (39 mi). Ispod brane, Druga Sungari teče na sever kroz Đilin, a zatim na severozapad dok joj se ne pridruži njena najveća pritoka, reka Nen, blizu Dana, da bi stvorila pravu Sungari.

Sungari skreće na istok kroz Harbin, a posle grada joj se sa juga pridružuje reka Aši, a zatim reka Hulan sa severa.

Nova brana je izgrađena 2007. u blizini Bajana (50 km severoistočno od Harbina), stvarajući rezervoar Dadingšan,[18] koji je dobio ime po slikovitom području na južnoj obali ().

Reka teče dalje kroz Đamusi i južno od lanca Malog Singana, da bi se na kraju spojila sa Amurom u Tongđangu, Hejlongđang.

Reka se smrzava od kraja novembra do marta. Najveće protoke ima kada se planinski sneg topi tokom prolećnog otapanja. Reka je plovna do Harbina brodovima srednje veličine. Manji brodovi mogu ploviti Sungarijem do Đilinaa i rekom Nen do Ćićihara.

Gradovi duž reke uključuju: Đilin,[19][20][21][22][23] Harbin,[24][25][26][27][28] i Đamusi.[29][30][31][32][33]

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Dana 13. novembra 2005. godine u kineskoj provinciji Jilin hemijske fabrike su u reku ispustile velike količine benzena. Pretpostavlja se da je u reku ispušteno oko 100 tona hemijskih materija. Otrovna jedinjenja su se Sungarijem prenela u reku Amur, što je izazvalo pomor ribe sve do Ohotskog mora. Zbog ove katastrofe Rusija je podnela tužbu protiv Kine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Eugene A., Simonov; Thomas D., Dahmer. „Amur-Heilong River Basin Reader” (PDF). ISBN 9789881722713. 
  2. ^ National Conditions: Main Rivers accessed October 21, 2010.
  3. ^ ), National Geographic Society (U.S (2008). National Geographic Atlas of China. str. 36. ISBN 9781426201363. 
  4. ^ Mala enciklopedija Prosveta iz 1959 navodi 1.800 km.
  5. ^ Podatak je iz Male Enciklopedije Prosvete od 1959. godine. Moguće je da se sada kapacitat promenio.
  6. ^ National Conditions: Main Rivers accessed October 21, 2010.
  7. ^ ), National Geographic Society (U.S (2008). National Geographic Atlas of China. str. 36. ISBN 9781426201363. 
  8. ^ China: a Country Study, Library of Congress Country Studies, 1987. Retrieved 12-5-2019.
  9. ^ Great Soviet Encyclopedia, Northeastern Plain.
  10. ^ china.org.cn. CHINA FACTS & FIGURES 2002. Retrieved 12-5-2019.
  11. ^ Encyclopedia Britannica. Northeast Plain. Retrieved 12-5-2019.
  12. ^ China By Organisation for Economic Co-operation and Development. 2007. str. 245. ISBN 9789264031159. 
  13. ^ Khabarovsk Region prevents poisoned Sungari water from reaching Amur, Jul 30, 2010, Moscow Time
  14. ^ Defence lines were opened in attempt to intercept the barrels with chemicals, RIA Novosti, 30.07.2010
  15. ^ Shin, Hyonhee. „Fulfilling a dream, South Korea's Moon visits sacred North Korean...”. U.K. (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-09-22. 
  16. ^ Haas, Benjamin (2018-09-20). „'Dream come true' for Moon as Korean leaders make mountain pilgrimage”. the Guardian (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-09-22. 
  17. ^ Sang-Hun, Choe (2016-09-26). „For South Koreans, a Long Detour to Their Holy Mountain”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2019-06-06. 
  18. ^ „Dadingzishan reservoir – will it have a happy future?”. Transrivers. China Daily. 2012-04-10. Pristupljeno 2019-10-17. 
  19. ^ „China: Jílín (Prefectures, Cities, Districts and Counties) - Population Statistics, Charts and Map”. 
  20. ^ Shih-shan Henry Tsai, The Eunuchs in the Ming Dynasty. SUNY Press, (1996) ISBN 0-7914-2687-4. Partial text on Google Books. P. 129-130
  21. ^ Edmonds, Richard Louis (1985). Northern Frontiers of Qing China and Tokugawa Japan: A Comparative Study of Frontier Policy. University of Chicago, Department of Geography; Research Paper No. 213. str. 113, 115–117. ISBN 0-89065-118-3. 
  22. ^ 中国气象数据网 - WeatherBk Data (na jeziku: kineski). China Meteorological Administration. Pristupljeno 2018-11-09. 
  23. ^ 吉林 - 气象数据 (na jeziku: kineski). Weather China. Pristupljeno 2021-11-22. 
  24. ^ „Administrative Divisions”. Harbin Municipal Government. Arhivirano iz originala 17. 10. 2012. g. Pristupljeno 14. 9. 2011. 
  25. ^ „Survey of the City”. Basic Facts. Harbin Municipal Government. Arhivirano iz originala 30. 1. 2013. g. Pristupljeno 19. 7. 2011. 
  26. ^ „China: Hēilóngjiāng (Prefectures, Cities, Districts and Counties) - Population Statistics, Charts and Map”. 
  27. ^ „Illuminating China's Provinces, Municipalities and Autonomous Regions-Heilongjiang”. PRC Central Government Official Website. 2001. Arhivirano iz originala 28. 2. 2015. g. Pristupljeno 22. 4. 2014. 
  28. ^ „Harbin (Heilongjiang) City Information”. hktdc.com. 28. 1. 2014. Arhivirano iz originala 16. 4. 2014. g. Pristupljeno 16. 4. 2014. 
  29. ^ „China: Hēilóngjiāng (Prefectures, Cities, Districts and Counties) - Population Statistics, Charts and Map”. Citypopulation.de. Pristupljeno 29. 1. 2022. 
  30. ^ „Jiamusi (Heilongjiang) City Information”. china-trade-research.hktdc.com. 11. 12. 2013. Arhivirano iz originala 3. 3. 2016. g. 
  31. ^ 黑龙江省佳木斯口岸简介. 中国黑龙江信息网. Arhivirano iz originala 2014-01-13. g. Pristupljeno 2014-01-13. 
  32. ^ 中国地面气候标准值月值(1981-2010) (na jeziku: kineski). China Meteorological Data Service Center. Pristupljeno 28. 11. 2022. 
  33. ^ 佳木斯 - 气象数据 -中国天气网 (na jeziku: kineski). Weather China. Pristupljeno 28. 11. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]