Sundski moreuz

Koordinate: 5° 55′ 00″ J; 105° 53′ 00″ I / 5.916667° J; 105.883333° I / -5.916667; 105.883333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sundski prolaz
Selat Sunda
H.C.S. „Ser Dejvid Skot“ na ulazu u Sundski moreuz, februar 1830
H.C.S. „Ser Dejvid Skot“ na ulazu u Sundski moreuz, februar 1830
Geografski položaj
Koordinate 5° 55′ 00″ J; 105° 53′ 00″ I / 5.916667° J; 105.883333° I / -5.916667; 105.883333
Lokacija Jugoistočna Azija
Spaja Indijski okean i Javansko more
Razdvaja Sumatru i Javu
Države  Indonezija
Fizičke karakteristike
Dužina 130 km
Širina 24 km
Najveća dubina 20 m
Geografske karakteristike
Ostrva Krakatau
Sundski moreuz na karti Indonezije
Sundski moreuz

Sundski moreuz (ind. Selat Sunda), poznat i kao Sundski prolaz, relativno je plitki moreuz koji razdvaja indonežanska ostrva Sumatru na severu od Jave na jugu, a spaja Indijski okean na zapadu i Javansko more[1][2] na istoku. U moreuzu se nalaze brojna vulkanska ostrva[3] od kojih je svakako najpoznatije ostrvo Krakatau koje je 1883. bilo poprište najsnažnije vulkanske erupcije u modernoj istoriji.[4][5][6]

Moreuz je dobio ime po Sundanskim plemenima koja čine izvorno stanovništvo Zapadne Jave.

U moreuzu se 1. marta 1942. desila velika pomorska bitka između mornarice SAD i Australije sa jedne i japanskih bojnih brodova predvođenih admiralom Kenzaburo Harom.[7][8]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Krakatau je najpoznatije ostrvo u moreuzu

Sundski moreuz spaja Indijski okean na zapadu sa Javanski morem na istoku. Moreuz se pruža u pravcu severoistok-jugozapad i u tom pravcu se sužava u vidu levka. Najjuža tačka je na ulazu iz Javanskog mora između rta Tua na Sumatri i rta Pudžat na Javi.[9][10] Dubina vode takođe opada idući ka istoku, tako da na krajnjem istočnom delu iznosi svega 20 metara. U plićim delovima česti su peščani i koralni sprudovi, a plimski talasi imaju veliku snagu. Duž javanske obale nalaze se i brojne manje naftne platforme.

Unutar moreuza se nalaze brojna manja ostrva, od kojih je većina vulkanskog porekla. Najveća ostrva su Sangjang, Sebesi, Sebuku, Panajtan. Svakako najpoznatije od njih je ostrvo Krakatau koje je 1883. bilo poprište najjače vulkanske erupcije u modernoj istoriji. Cunami koji je izazvan erupcijom te ogromni oblak pepela koji je izbio iz vulkana u potpunosti je promenio topografiju moreuza i okolnih obala. Na okolnim teritorijama površine 1,1 milion km² oko vulkana nagomilano je između 18 i 21 km³ ignimbrita. Neka od područja koja su opustošena nikada se nisu oporavila i dan danas su nenaseljena.

Iako je ovaj moreuz vekovima bio važna trgovačka ruta (posebno u periodu najintenzivnije trgovine začinima koju je vodila Holandska istočnoindijska kompanija od 1602. do 1799. na Molučkim ostrvima) trgovina u njemu je danas dosta otežana, posebno za brodove sa većim gazom. Većina brodova danas koristi alternativne pravce, posebno Malajski moreuz.

Bitka za Sundski moreuz[uredi | uredi izvor]

Dana 1. marta 1942. bitka za Sundski moreuz, deo veće bitke u Javanskom moru, odvila se kad su se savezničke snage sa krstaricama HMAS Pert i USS Hjuston borile sa japanskim amfibijski desantnim snagama blizini Bantama, pod komandom admirala Kenzaburo Hare. [11] Te snage su obuhvatale laku krstaricu i jedanaest razarača, četiri teške krstarice i laki nosač aviona.[12] Dve savezničke krstarice su potopljene, dok su japanski minolovac i jedan transportni brod potopljeni prijateljskom vatrom.[10]

Sundski most[uredi | uredi izvor]

Tokom šezdesetih godina prošlog veka po prvi put se javila ideja o premošćavanju Sundskog moreuza i spajanju Jave sa Sumatrom. Ideja je zbog nedostatka finansijskih sredstava ubrzo napuštena, ali je ponovo dospela u žižu interesovanja tokom devedesetih godina. Konkretan plan budućeg mosta sačinjen je u oktobru 2007, a prema projektnom planu trebalo bi da most ima dužinu od 28 kilometara sa visinom od 70 metara iznad nivoa mora. Most će da se oslanja na stubove čiji razmak ne bi trebalo da bude veći od 3 kilometra. Početak radova se očekivao tokom 2014. godine uz uslov da se obezbede neophodna finansijska sredstva od oko 10 milijardi američkih dolara.[13]

Sporazum je potpisan u aprilu 2012. sa Kineskom železničkom građevinskom korporacijom za putni i dvokolosečni železnički most sa vrednošću od 11 milijardi dolara.[14] Međutim, u novembru 2014. godine, nova vlada predsednika Joko Vidoda je odložila planove za izgradnju mosta.[15]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Limits of Oceans and Seas” (PDF) (3rd izd.). International Hydrographic Organization. 1953. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 10. 2016. g. Pristupljeno 23. 03. 2023. 
  2. ^ „Limits of Oceans and Seas, 3rd edition” (PDF). International Hydrographic Organization. 1953. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 10. 2011. g. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  3. ^ „Global Volcanism Program | Krakatau”. volcano.si.edu. 
  4. ^ Breining, Greg (2007). „The Deadliest Volcanoes”. Super Volcano: The Ticking Time Bomb Beneath Yellowstone National Park. Voyageur Press. str. 256. ISBN 978-0-7603-2925-2. 
  5. ^ Hopkinson, Deborah (januar 2004). „The Volcano That Shook the World: Krakatoa 1883”. 11 (4). New York: Storyworks: 8. 
  6. ^ „How Krakatoa made the biggest bang”. London: The Independent. 3. 5. 2006. Arhivirano iz originala 29. 7. 2018. g. Pristupljeno 22. 8. 2018. 
  7. ^ L, Klemen (1999-2000). "Rear-Admiral Kenzaburo Hara". Forgotten Campaign: The Dutch East Indies Campaign 1941-1942.
  8. ^ Visser, Jan (1999-2000). "The Sunda Strait Battle". Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. decembar 2014) Forgotten Campaign: The Dutch East Indies Campaign 1941-1942.
  9. ^ „Limits of Oceans and Seas, 3rd edition” (PDF). International Hydrographic Organization. 1953. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 10. 2011. g. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  10. ^ a b Freeman, Donald B. (2003). Straits of Malacca: Gateway Or Gauntlet?. Montreal: McGill-Queen's University Press. ISBN 0773525157. 
  11. ^ L, Klemen (1999—2000). „Rear-Admiral Kenzaburo Hara”. Forgotten Campaign: The Dutch East Indies Campaign 1941-1942. 
  12. ^ Visser, Jan (1999—2000). „The Sunda Strait Battle”. Forgotten Campaign: The Dutch East Indies Campaign 1941-1942. Arhivirano iz originala 3. 12. 2014. g. 
  13. ^ Forbes, Mark (5. 10. 2007). „Bridge plan to link Java and Sumatra”. The Age. Melbourne. 
  14. ^ Railway Gazette International June 2012 p25
  15. ^ Satria Sambijantoro, 'No more Sunda Strait Bridge plan', The Jakarta Post, 3 November 2014. See also 'New Government Will Not Prioritize Sunda Strait Bridge Project' Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. jun 2019), Global Indonesian Voices, 2 November 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]