Sunčani sat iz Sremske Mitrovice
Sunčani sat iz Sremske Mitrovice, danas vredan eksponat stalne postavke lapidarijuma Muzeja Srema, izgrađen je 100. godine nove ere po zahtevu Kratila Papija, jednog od najbogatijih građana Sirmijuma. Pronađen na zapadnom rimskom groblju u Sirmijumu, najstariji je spomenik svoje vrste u istočnoj Evropi i kao takav ima značajan naučni i kulturni značaj.[1]
Kratilo Papije je naručio beli mermer sa ostrva Brača, a angažovao je vajara i astronoma iz Grčke. Vajar je, u ljudskoj veličini, izradio Atlasa koji na leđima nosi sunčani sat (nebeski svod), a iza njegovih leđa braću Herkula i Ifikla. Skulptura je jedinstvena u svetu, jer je jedina koja prikazuje Herkulovog brata Ifikla. Ifiklov lik se, do otkrića ove skulpture, nalazio samo na vazama, a te vaze su posedovali muzeji Metropoliten i Luvr.
Sunčani sat je izrađen u obliku školjke sa urezanim radijalnim linijama koje označavaju časove, a od kazaljke je ostao očuvan samo koren gvozdene šipke. Ono što ovom monumentalnom satu daje praktičnu vrednost je horizontalna linija urezana po lučnoj liniji školjke. Na tu liniju pada senka svakog 21. marta i označava da je prošla jedna godina. Astronomske i matematičke analize su pokazale da je ta horizontalna linija urađena veoma precizno i da je u savršenom skladu sa geografskom širinom Sremske Mitrovice, a da je sat bukvalno nepogrešiv.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Sunčani sat”. Sirmium. Pristupljeno 7. 8. 2018.