Sušica (Novo Selo)

Koordinate: 41° 26′ 14″ S; 22° 50′ 11″ I / 41.4372° S; 22.8364° I / 41.4372; 22.8364
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sušica
mkd. Сушица
Pogled na selo Sušica
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaNovo Selo
Stanovništvo
 — (2002)748
Geografske karakteristike
Koordinate41° 26′ 14″ S; 22° 50′ 11″ I / 41.4372° S; 22.8364° I / 41.4372; 22.8364
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina250 m
Sušica na karti Severne Makedonije
Sušica
Sušica
Sušica na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj2434
Pozivni broj034
Registarska oznakaSR

Sušica (mkd. Сушица) je naselje u Severnoj Makedoniji, u jugoistočnom delu države. Sušica je u sastavu opštine Novo Selo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Po podacima sekretara Bugarske egzarhije iz 1905. godine, selo je u celini grčko ili po bugarskoj propagandi grkomansko, odnosno, u selu živi 784 Grka, vernika Carigradske patrijaršije.[1]. U selu je radila i grčka škola.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sušica je smeštena u jugoistočnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg grada, Strumice, naselje je udaljeno 17 km istočno.

Naselje Sušica se nalazi u istorijskoj oblasti Strumica. Naselje je položeno na severoistočnom obodu Strumičkog polja, na mestu gde se ono izdiže u prva brda, koja ka jugu prelaze u planinu Belasicu. Nadmorska visina naselja je približno 250 metara.

Mesna klima je blaži oblik kontinentalne zbog blizine Egejskog mora (žarka leta).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Selo Sušica je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 1.811 stanovnika.

Većinsko stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (99%), a ostalo su mahom Srbi.

Većinska veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Selo danas[uredi | uredi izvor]

Sušica je danas pretežno poljoprivredno-stočarsko naselje. U selu se nalazi i radi osnovna škola sa 4 razreda, dom kulture, ambulanta, nekoliko ugostiteljskih radnji. Selo ima i urbanistički plan.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Brancoff, D.M. "La Macedoine et sa Population Chretienne". Paris, 1905, r.118-119.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]