Tajna večera

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tajna večera, ikona Simona Ušakova (1685).
Tajna večera (freska), Leonardo da Vinči (1498).
Tajna večera, Aleksandar Ivanov, 1824.
Tajna večera, Oltarska apsida, ruski Spaso-Preobraženjski saborni Hram, Valaamski manastir

Tajna večera ili poslednja večera je večera koju je u četvrtak, dva dana po ulasku u Jerusalim Hrist pre svoga mučeništva i smrti održao sa apostolima, po pravilima pashalne gozbe kod Jevreja. Hrišćani smatraju da je tom prilikom ustanovljena evharistija.

Tajna večera je održana u Sionskoj Gornici, Gornja soba, to je kuća Svetog Jovana Bogoslova, koja se nalazila na Sionskoj Gori, neposredno u blizini Starog grada u Jerusalimu.

Poslednja večera bila je formalno proslava jevrejske pashe. Iz biblijskih tekstova o ustanovljenju poslednje večere(Jov. 13,1-30; Mat. 26,17-20; Mar. 14,12-25; Luk. 22,7-30; I Kor. 11,24-25) proizilazi da Hrist simbolično pokazuje na svoje poslanstvo mesije koje se dešava zbog smrti na krstu pri kome je kao jaganjac žrtvovan za ljudski greh. Time je došlo do promene i aktuelizacije simboličnog značaja proslave pashe.

Vidi još[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]

Biblijska istorija, Dimitrije Sokolov, Beograd 1989.


Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]