Tektonska nesreća kod Moklišta 1956.
Tektonska nesreća kod Moklišta dogodila se 1956. godine u blizini istoimenog makedonskog naselja.[1][2]
Dana 5. septembra 1956. godine, u ranim jutarnjim satima, između 6 i 7 časova, na brdu Gradot, oko 9 kilometara jugoistočno od Kavadaraca, dogodila se velika tektonska nesreća. Za manje od petnaest minuta, prema svjedočenju više očevidaca ovog strašnog događaja, koji se zbio iznad naselja Moklište, urušio se ogroman kompleks zemljane mase. Kao rezultat ovog velikog pomjeranja ogromne mase, zemlja i kamenje prekrili su područje dužine 1000 metara i širine 400 metara. Na nekim mjestima, nagomilana zemlja dostigla je dubinu i do stotinu metara.[2]
U ovoj prirodnoj nesreći poginuli su:[2]
- Đošo Bojadžiev iz Vataše;
- Metodija Dimitriev iz Konopišta;
- Šerif Ahmed iz Vešala;
- Ilija Parizov i Mišo Kuzmanov iz Drenova;
- Lazo Petrov i Gano Stojanov iz Vozaraca;
- Ajredin Bektaš iz Bozovaca;
- Ganija Miftari Belor iz Trnova;
- Ilija Panov Ilov iz sela Grbavec (svi radnici zemljoradničkih zadruga);
- Risto Kamčev iz Donje Bošave.
Pored poginulih, bilo je i nekoliko povrijeđenih, među kojima je bio Lazo Atanasov iz Krnjeva, a mladić Pero Kuzmanov iz Vataše bio je očevidac sudbine Rista Kamčeva, koji je sa svoje dvije kćeri išao na pijacu u Kavadarcima. Njegove dvije djevojčice spasene su uz pomoć nekoliko očevidaca, dok je Rista zatrpala ogromna masa zemlje i kamenja.[2]
Na mjesto nesreće odmah je upućena stručna komisija koju je imenovao Državni sekretarijat za unutrašnje poslove Republike Makedonije, u sastavu: prof. Miloš Pavlović, inž. geolog Blagoja Filipovski, geolog Vladimir Paskalov, inž. Kiro Škartov, Kočo Meškov i Kiro Širgovski. Komisija je na mjestu nesreće provela nekoliko sati i došla do zaključka da je klizište ogromne mase zemlje izazvano prirodnim uzrocima, i da je, prema pregledu samog terena, praktično nemoguće izvući tijela zatrpanih.[2]
U ovoj tragediji zatrpano je i 1.200 ovaca i veliki broj goveda. Ogromna količina zemlje i kamenja survala se u rijeku Luda Mara i stvorila prirodnu branu, koja se danas zove Mokliško jezero.[1]
Nakon što je pregledala mjesto nesreće sa svih strana i na osnovu prikupljenih podataka, komisija je došla do zaključka da je do klizišta došlo duž jedne od prethodno formiranih pukotina u zemljištu, duboke oko stotinu metara. Geološki sastav zemljišta omogućio je da podzemne i atmosferske vode koje su prodirale kroz ovu pukotinu poremete stabilnost cijelog područja. Klizište je nastalo uslijed značajnog porasta nivoa podzemnih voda, kao i dugog sušnog perioda ljeta 1956. godine.[2]
Povodom 55. godišnjice ove tragedije, opština Kavadarci i mjesna zajednica Vataša postavile su na mjesto nesreće spomen-ploču.[2]
