Tenpjo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tenpjo (天平) (čita se još i kao Tempjo) je japanska era (nenko) koja je nastupila posle Džinki i pre Tenpjo kanpo ere. Ova era trajala je od avgusta 729. do aprila 749. godine i zvanično pripada Nara periodu.[1] Vladajući monarh bio je car Šomu.[2]

Važniji događaji Tenpjo ere[uredi | uredi izvor]

Nacrt grada Heijo-kjo (Nara)
  • 740. (Tenpjo 12, osmi mesec): Kibi no Makibi i Genbo kuju zaveru kako bi diskreditovali Fudživaru no Hirocugua iz Kjušua.[3]
  • 740. (Tenpjo 12, deveti mesec): Nastaje Hirocugu pobuna kao reakcija na sve veći rastući uticaj Genboa i ostalih njegovih podržavalaca na vlast.[3]
  • 740. (Tenpjo 12, deveti mesec): Pod komandom Ono no Azumabitoa poslata je vojska od 17.000 ljudi u Kjušu kako bi sprečili potencijalne nerede.[3]
  • 740. (Tenpjo 12, deseti mesec): Nakon što je poražen u borbama Hirocugu je obezglavljen u provinciji Hizen.[3]
  • 740. (Tenpjo 12): Prestonica se seli u grad Kuni-kjo.[4]
  • 741. (Tenpjo 13): Car poziva na izgradnju religijskih hramova u provincijama, a kao odgovor na to hramovi „Kokubundži“ se osnivaju po celoj zemlji. [5]
  • 743. (Tenpjo 15): Car izdaje ukaz o izgradnji velikog Bude (Daibucu) koji je zatim nešto kasnije i izgrađen u današnjem gradu Nari. [6][7]
  • 743. (Tenpjo 15): Izdaje se zakon o doživotnom vlasništu nad obradivim zemljama (墾田永代私財法).
  • 744. (Tenpjo 16): Grad Osaka (tada poznat pod nazivom Naniva-kjo) postaje prestonica države.[3]
  • 745. (Tenpjo 17): Grad Nara (Heidžo-kjo) opet postaje prestonica države a izgradnja velikog Bude se nastavlja.[8]
  • 749. (Tenpjo 20): Nakon dvadesetpetogodišnje vladavine car Šomu abdicira u korist svoje ćereke Takano koja po preuzimanju vlasti postaje carica Koken. Nakon prenosa vlasti car Šomu postaje budistički monah što ga čini prvim japanskim carem koji se nakon vladavine zamonašio. Njegova supruga Komjo, prateći mužev primer takođe postaje monahinja. [9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Tempyō" in Japan Encyclopedia. str. 957 na sajtu Gugl knjige; n.b., Louis-Frédéric is pseudonym of Louis-Frédéric Nussbaum, see Deutsche Nationalbibliothek Authority File Arhivirano 2012-05-24 na sajtu Archive.today
  2. ^ Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du japon, pp. 67-73 na sajtu Gugl knjige; Brown, Delmer et al. (1979). Gukanshō. str. 272-273; Varley, H. Paul. Jinnō Shōtōki. str. 141-143.
  3. ^ a b v g d Titsingh, p. 71 na sajtu Gugl knjige
  4. ^ Titsingh, p. 71 na sajtu Gugl knjige; 恭仁宮跡の発掘調査 (Excavations on the Kuni Palace site, Kyoto Prefectural Board of Education) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. novembar 2020); retrieved 2011-07-14
  5. ^ Varley 1980, str. 141–142
  6. ^ Varley 1980, str. 141
  7. ^ Brown & Ishida 1979, str. 273
  8. ^ Titsingh, p. 72 na sajtu Gugl knjige
  9. ^ Varley 1980, str. 143

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Era
Tenpjo

729—749.