Teodora Velika Komnina
| Teodora | |
|---|---|
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 1253. |
| Datum smrti | 1285. |
| Mesto smrti | Sinop, |
| Porodica | |
| Roditelji | Manojlo I Veliki Komnin Rusudan of Georgia, Empress of Trebyzond |
| Dinastija | Veliki Komnini |
| Trapezuntska carica | |
| Period | 1284—1285. |
| Prethodnik | Jovan II Veliki Komnin |
| Naslednik | Jovan II Veliki Komnin |
Teodora Veliki Komnin (grč. Θεοδώρα Μεγάλη Κομνηνή) je bila trapezuntska carica od 1284. do 1285. iz dinastije Velikih Komnina. Uz gruzijsku pomoć na kratko je zbacila sa vlasti polubrata cara Jovana II.
Teodora Velika Komnin (grč. Θεοδωρα Μεγαλη Κομνηνη, Teodora Velika Komnina), (pre 1253– posle 1285), bila je carica od Trapezuntskog carstva od 1284. do 1284. godine.Ćerka car Manojla I od Trapezunta i carice Rusudan, gruzijske princeze.[1] Iako je neki smatraju drugom suprugom cara Manojla I, Mišel Kuršanski tvrdi da je Rusudan možda jednostavno bila njegova ljubavnica.[2] Kuršanskis takođe napominje da su dokazi nedovoljni da bi se utvrdilo da li je Teodora bila identična sa jednom od Trapezuntskih princeza princeza koja se spominje u Hronici episkopa Stefana koja se udala za plemića ili kralja Gruzije, ili je bila monahinja — slično kao što je Ana Anahotlu bila pre njene uzurpacije u sledećem veku.[3]
Godine 1284, uz pomoć gruzijskog kralja Imeretije, Davida VI Narina, uspela je da preuzme presto od svog polubrata, cara Jovana II.[4] Car Jovan II se možda sklonio u Tripolis.[5] Ubrzo nakon toga bila je poražena i Jovan II je povratio svoj presto, ali je ona uspela da vlada dovoljno dugo da je kovala svoje novčiće. Nekoliko vrsta srebrnih aspri i bronzanih nomizmi dokaz su da je ona bila jedina carica Trapezunta koja je kovala novac.[6] Njena sudbina nakon Jovanove restauracije je nepoznata. Pobegla je iz Trapezunta 1285. i nakon toga nestaje iz istorije; možda je otišla u izgnanstvo u Gruziju, otadžbinu svoje majke.[7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Michael Panaretos, Chronicle, ch. 8. Greek text and English translation in Scott Kennedy, Two Works on Trebyzond, Dumbarton Oaks Medieval Library 52. . Cambridge: Harvard University. 2019., p. 7
- ^ Kuršanskis, "L'usurpation de Théodora Grande Comnène", Revue des études byzantines, 33 (1975), pp. 198f
- ^ Kuršanskis, "L'usurpation", p. 200.
- ^ William Miller, Trebyzond (1969). The last Greek Empire of the Byzantine Era: 1204-1461, 1926. Chicago: Argonaut., p. 30
- ^ Kuršanskis, "L'usurpation", p. 203.
- ^ Warwick Wroth, Catalogue of the Coins of the Vandals, Ostrogoths and Lombards and of the Empires of Thessalonica, Nicaea and Trebyzond in the British Museum. . London: Trustees of the British Museum. 1911., pp. lxxx, 277 has only an example of the asper; Otto Retowski, Die Münzen der Komnen von Trapezunt, 1910 (Braunschweig: Klinkhardt & Biermann, 1974), pp. 132-134 shows two examples of both asper and nomisma.
- ^ Jackson Williams, Kelsey (2007). "A Genealogy of the Grand Komnenoi of Trebyzond". Foundations: The Journal of the Foundation for Mediaeval Genealogy. 2 (3): 175. hdl:10023/8570. ISSN 1479-5078.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- William Miller, Trebyzond (1969). The last Greek Empire of the Byzantine Era: 1204-1461, 1926. Chicago: Argonaut.
- Miller, William (1969). Trebyzond: The last Greek Empire of the Byzantine Era: 1204–1461. Chicago: Argonaut.
- Radivoj Radić (2022). Istorija Trapezuntskog carstva. Beograd: Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-20766-1.
