Teritorijalna agenda
Teritorijalna agenda je novi krovni dokument Evropske unije iz oblasti prostornog planiranja. Ovaj dokument je usledio nakon donošenja i postepene implementacije Perspektive prostornog razvoja EU iz 1999. godine, Vodećih smernica za prostorni razvoj evropskog kontinenta od strane CEMATa 2000. godine, uspešne realizacije niza projekata u okviru incijative Interreg i istraživanja u okviru programa ESPON (Evropska mreža opservatorija prostornog planiranja). Teritorijalna agenda je usaglašena za vreme nemačkog predsedavanja Evropskom unijom tokom neformalnog ministarskog sastanka o urbanom razvoju i teritorijalnoj koheiziji u Lajpcigu 24. i 25. maja 2007. godine. Teritorijalna agenda ima osam strana na kojima su određeni zadaci, ciljevi i osnovne aktivnosti za njeno ostvarivanje, a zasniva se na analitičkom dokumentu pod nazivom Stanje i perspektive razvoja EU.
Zadaci prostornog razvoja EU definisani u Teritorijalnoj agendi:
- jačanje teritorijalne kohezije
- jačanje regionalnog identiteta, bolje korišćenje prostorne raznolikosti
Ciljevi prostornog razvoja postavljeni u Teritorijalnoj agendi:
- jačanje policentričnog razvoja i inovacija kroz umrežavanje gradova-regiona i drugih gradova
- novi oblici partnerstva i teritorijalnog upravljanja između ruralnih i urbanih područja
- promocija konkurentnih i inovativnih regionalnih klastera u Evropi
- podrška jačanju transevropskih mreža
- promovisanje transevropskog upravljanja rizicima, uključujući i rizike od uticaja klimatskih promena
- jačanje ekološke strukture i kulturnih resursa kao dodatna vrednost razvoja
Sprovođenje Teritorijalne agende:
- aktivnosti institucija Evropske unije
- aktivnosti namenjene tešnjoj saradnji između Evropske komisije i država članica EU
- aktivnosti namenjene jačanju teritorijalne kohezije u državama članicama EU
- zajedničke aktivnosti ministara
Za vreme mađarskog predsedavanja EU, Godolu 19. maja 2011. godine, revidirana je Teritorijalna agenda iz 2007. godine i usklađena sa ciljevima i prioritetima strategije Evropa 2020. Kao osnovni izazovi i potencijali u revidiranoj agendi su navedeni:
- globalizacija i ekonomska kriza
- evropske integracije i međuregionalna zavisnost
- demografski i socijalni diverzitet, segregacija i ranjive grupe
- klimatske promene i zaštita životne sredine
- energetika
- gubitak biodiverziteta, očuvanje prirodne i kulturne baštine i predela.
Teritorijalna agenda EU 2030 usvojena je u decembru 2020. godine. U okviru dve teme navodi se 6 izazova:
- Pravedna Evropa koja nudi buduće perspektive za sva mesta i ljude
- uravnoteženiji teritorijalni razvoj koji koristi evropski diverzitet
- konvergentan lokalni i regionalni razvoj, manje nejednakosti među mestima
- lakši život i rad preko državnih granica
- Zelena Evropa koja štiti zajedničko življenje i oblikuje društvenu tranziciju
- bolje življenje u skladu sa ekologijom, klimatskim promenama i rezilijentnošću gradova i regiona
- jake i održive lokalne ekonomije u globalizovanom svetu
- održvita digitalna i fizička poveznost mesta
Reference[uredi | uredi izvor]
prevod Teritorijalne agende na srpski jezik - Inženjerska komora, Matična sekcija planera, Beograd 2008.
prevod Teritorijalne agende do 2020. godine na srpski jezik - Inženjerska komora, Matična sekcija planera, Beograd 2012.