Termopil

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Termopil danas. U antičko doba obala je bila mnogo bliže planini.
Karta sa promenama obale od 500. god. p. n. e. do danas.

Termopil (dimotiki (grčki): Θερμοπύλες [Thermopýles], antički grčki i katarevusa: Θερμοπύλαι [Thermopýlai]; „Vruća vrata“) je mesto u Grčkoj gde je u antici postojao uski priobalni prolaz iѕmeđu planine i Korintskog zaliva (deo Jonskog mora). Ime je dobio po njegovim vrelim sumpornim izvorima.[1] Vruća kapija je „mesto vrelih izvora“ i u Grčkoj mitologiji je poznata kao ulaz u Had".[2]

Termopil je poznat po bici koja se tu odigrala između Grčke (naročito Sparte) i Persije. Termopil je jedina kopnena ruta dovoljno velika da nosi bilo kakav značajan promet između Lokride i Tesalije. Zbog velikog strateškog značaja prolaz je bio poprište mnogih istorijskih bitaka

U drevnim bremenima prolaz su zvali Malis po grčkom plemenu Malijcima koji su živeli blizu današnje Lamije kod ušća reke Sperhios. U ovom predelu dominira obalna poplava reke Sperhios i okružena je kosim šumovitim krečnjačkim planinama. Postoji i kontinuirano taloženje sedimenata iz reke i travertina od vrelih izvora, koji su tokom proteklih nekoliko hiljada godina značajno promenili Pejzaž. Površina na kojoj se odigrala Termopilska bitka je danas pokrivena slojem 20 metara zemlje. Obala se takođe udaljila tokom vekova sedimentnog taloženja. Najuža tačka na ravnici, gde se najverovatnije i odigrala bitka je u to vreme bila široka svega 100 metara. Do danas se obala udaljila na nekim mestima za čak 9 km. značajno povećavajući površinu ravnice.[3]

Glavni autoput sada deli prolaz sa modernim spomenikom kralju Leonidi na istočnoj strani. Termopil je deo zloglasne „potkovice smrti“: to je deo autoputa koji povezuje sever i jug Grčke na kom su se dogodile mnoge saobraćajne nesreće.

Vreli izvori po kojima je ovo mesto dobilo ime i dalje postoje u podnožju brda.

Vreli izvori po kojima je Termopil dobio ime.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Thermopylae" in: S. Hornblower & A. Spawforth (eds.) The Oxford Classical Dictionary, 3rd ed. (Oxford, 1996).
  2. ^ L.H. Jeffery. Archaic Greece: The City States c. 700–500 BC. London & Tonbridgeyear=1976: Ernest Benn Ltd. str. 73. ISBN 978-0-510-03271-5. 
  3. ^ Rapp, George Robert; Hill, Christopher L. (2006). Geoarchaeology: The Earth-science Approach to Archaeological Interpretation. Yale University Press. str. 96. ISBN 978-0-300-10966-5. 

Literatura[uredi | uredi izvor]