Tešnjar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tešnjar
Tešnjar
Administrativni podaci
GradValjevo
Geografske karakteristike

Tešnjar je stari deo grada Valjeva i je jedan od njegovih najupečatljivijih simbola. Nalazi se na desnoj obali Kolubare, stešnjen između rečnog toka i brda.

Tešnjar je danas jedna od retkih orijentalnih celina sačuvanih u Srbiji. Sastoji se od jedne ulice koja prati rečni tok Kolubare i nekoliko manjih ulica koje se niz brdo spuštaju ka njoj.

Većina kuća u njoj nastala je u 19. veku, ali uz poštovanje zatečenog stila i prostornog rasporeda. U trenutku nastanka ovih objekata u njima su se nalazile prodavnice, radionice, trgovački i zanatski magacini, a u prostranim dvorištima iza njih su su se nalazile pomoćne građevine sa srodnim namenama. Shodno ovakvim namenama Tešnjar je predstavljao trgovačko-zanatsku četvrt Valjeva, čaršiju. Tešnjar je kao valjevska čaršija opstajao vekovima. Menjale su se građevine i objekti, ali ne i lokacija i prostorni raspored. Značajnije promene nisu doneli ni kasniji vekovi. Istina, početkom 19. veka došlo je do novog, privremenog, opadanja Valjeva, ali se to nije odrazilo na Tešnjar, već na stambeno-administrativni deo naselja na suprotnoj obali Kolubare. Deo naselja na levoj obali reke zamro i nestao, pretvario se u ruševine, a potom u livade i ledine, međšutim, Tešnjar je opstao i celo Valjevo se sabilo u njegove okvire. Tokom druge polovine 19. veka Valjevo se našlo u fazi novog uspona. Broj stanovnika se naglo povećao i grad se opet proširio na levu obalu reke, dok je stara čaršija opstala, sačuvavši stare namene, čak se i produžila dalje niz Kolubaru. Na ove načine konzerviran i zaštićen praktičnim potrebama Tešnjar opstaje sve do polovine 20. veka kada, usled novih tokova razvoja Valjeva, izazvanih naglom industrijalizaciom, gubi svoju nekadašnju namenu, a time i značaj u okvirima gradskog života, i počinje da naglo propada. To je bilo vreme kada je slična sudbina zadesila mnoge čaršije u Srbiji, ali za razliku od mnogih koje su nestale, Tešnjar je brigom Valjevaca opstao, istina, jedno vreme trošan i ruševan, da bi poslednjih decenija 20. veka otpočeo proces njegove restauracije i konzervacije, koji i danas traje.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vladimir Krivošejev - Valjevo, nastanak i razvoj grada - prilozi za urbanu istoriju od prvog pomena do sredine 19. veka, Valjevo, IP Centreks, 1997, 180.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]