Tiverci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tiverci u 7-8. veku

Tiverci ili Tiverjani (ukr. Тиверці) su drevno slovensko pleme, koje je u 9. veku naseljavalo jug današnje Ukrajine i Moldavije uz obalu Crnog mora. Živeli su na prostoru između reka Dnjestar i Prut i ušća Dunava u Crno More, uz današnju granicu sa Rumunijom. Imali su bliske veze sa svojim susedima Ulićima.

Bavili su se uglavnom poljoprivredom. Učestvovali su u pohodima Olega od Novgoroda na Carigrad 907. i Igora Rjurikoviča 944. godine. Tokom 10. veka Tiverci su postali deo Kijevske Rusije. Učestvovali su u ratovima sa susednim evroazijskim plemenima.

Tokom 13. veka ujedinili su se sa ostalim ukrajinskim plemenima. Nakon pada Kijevske Rusije njihovo političko središte predstavlja grad Galič u sklopu Galičko-Volinjskog kraljevstva. Veliki broj Tiveraca asmilirali su naknadno pridošli Vlasi i Rumuni na prostoru srednjovekovne Moldavije.

Najraniji sačuvani dokument u kome se pominju Tiverci je Povest minulih leta [1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Povestь vremennыh let, tom 1, 1950, str. 14, 210