Тиква судовњача

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tikva sudovnjača
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Rosids
Red: Cucurbitales
Porodica: Cucurbitaceae
Rod: Lagenaria
Vrsta:
L. siceraria
Binomno ime
Lagenaria siceraria
Sinonimi[1]
  • Cucumis bicirrha J.R.Forst. ex Guill.
  • Cucumis lagenaria (L.) Dumort.
  • Cucumis mairei H.Lév.
  • Cucurbita ciceraria Molina
  • Cucurbita idololatrica Willd.
  • Cucurbita lagenaria L.
  • Cucurbita leucantha Duchesne
  • Cucurbita longa W.M.Fletcher
  • Cucurbita pyriformis M.Roem.
  • Cucurbita siceraria Molina
  • Cucurbita vittata Blume
  • Lagenaria bicornuta Chakrav.
  • Lagenaria cochinchinensis M.Roem.
  • Lagenaria hispida Ser.
  • Lagenaria idolatrica (Willd.) Ser.
  • Lagenaria lagenaria (L.) Cockerell
  • Lagenaria leucantha Rusby
  • Lagenaria microcarpa Naudin
  • Lagenaria siceraria f. depressa (Ser.) M.Hiroe
  • Lagenaria siceraria var. laevisperma Millán
  • Lagenaria siceraria f. microcarpa (Naudin) M.Hiroe
  • Lagenaria vittata Ser.
  • Lagenaria vulgaris Ser.
  • Lagenaria vulgaris var. clavata Ser.
  • Lagenaria vulgaris var. gourda Ser.
  • Pepo lagenarius Moench
  • Trochomeria rehmannii Cogn.

Tikva sudovnjača (lat. Lagenaria siceraria) je biljka puzavica iz familije Cucurbitaceae. Uzgaja se zbog svojih plodova koji se ili beru mladi i koriste kao povrće ili se beru kada sazru i osuše pa se koriste za razne namene kao što su posude, pribor ili lule. Mladi plodovi imaju svetlo zelenu glatku koru i meso bele boje.

Ova biljka je jedna od prvih gajenih biljaka na svetu i uzgajana je ne zbog ishrane već zbog praktične upotrebe. Potiče iz Azije ili Afrike. To je jedina vrsta tikve koja se gajila u Evropi pre otkrića Amerike iz koje potiče većina ostalih vrsta tikava i bundeva.

Meso ove tikve sadrži 85—95% vode i niske je kalorijske vrednosti 20 kkal/100 g. Pored vode sadrži i nešto ugljenih hidrata, belančevina, vitamine A, B i C i minerale kalcijum i gvožđe.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lagenaria siceraria (Molina) Standl.”. Plants of the World Online. Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]