Tomas R. Maršal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tomas R. Maršal
Lični podaci
Puno imeTomas Rajli Maršal
Datum rođenja(1854-03-14)14. mart 1854.
Mesto rođenjaNort Mančester, SAD
Datum smrti1. jun 1925.(1925-06-01) (71 god.)
Mesto smrtiVašington, SAD
UniverzitetKoledž Vobaš
Politička karijera
Politička
stranka
Demokratska stranka
4. mart 1913 — 4. mart 1921.
PredsednikVudro Vilson
PrethodnikDžejms S. Šerman
NaslednikKalvin Kulidž

Potpis

Tomas Rajli Maršal (engl. Thomas Riley Marshall; Nort Mančester, 14. mart 1854Vašington, 1. jun 1925) je bio američki političar. Služio je kao 28. Potpredsednik Sjedinjenih Država u periodu od 1913. do 1921. godine, za vreme mandata predsednika Vudra Vilsona. Bio je član Demokratske stranke. Osim potpredsedničke pozicije, služio je i kao 27. Guverner Indijane. Za vreme mandata je predložio kontroverzni i progresivni državni ustav i zalagao se za druge reforme progresivne ere. Republikanska manjina je iskoristila državne sudove da blokira pokušaj izmene Ustava.

Njegova popularnost kao guvernera Indijane, koja je predstavljala važnu izbornu jedinicu, mu je omogućila kandidaturu Demokratske stranke za potpredsednika na predsedničkim izborima 1912, na kojima su Vudro Vilson i Tomas R. Maršal i pobedili. Tokom njihovog prvog mandata je došlo do ideološkog razmimoilaženja između njih dvojice, zbog čega je Vilson ograničio Maršalov uticaj u administraciji, a zbog Maršalovog tipa humora koji Vilsonu nije odgovarao je premestio Maršalovu kancelariju van Bele kuće. Tokom svog drugog mandata, Maršal je držao govore širom zemlje u cilju podizanja morala tokom Prvog svetskog rata, i postao je prvi potpredsednik koji je predsedavao sednicama kabineta, dok je Vilson bio u Evropi.

Maršalov mandat potpredsednika je ostao najviše upamćen po krizi vođstva koja je nastala nakon što je Vilson dobio moždani udar u oktobru 1919. Usled lične netrpeljivosti, Vilsonovi savetnici i supruga su pokušavali da prikriju od Maršala predsednikovo zdravstveno stanje kako bi ga sprečili da preuzme predsedničku vlast. Mnogi, uključujući zvaničnike kabineta i kongresne vođe, su nagovarali Maršala da preuzme predsednička ovlašćenja, ali on je to odbio iz straha da ne postavi presedan. Bez jakog vođstva u izvršnoj grani, protivnici u administraciji su onemogućili ratifikaciju sporazuma o Ligi naroda, i time efektivno Sjedinjene Države vratili izolacionističkoj spoljnoj politici.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Dalja literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]