Tomas Hit

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tomas Hit
Lični podaci
Datum rođenja(1861-10-05)5. oktobar 1861.
Mesto rođenjaBarnebi le Vold, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti16. mart 1940.(1940-03-16) (78 god.)
Mesto smrtiAšted, Ujedinjeno Kraljevstvo
ObrazovanjeKlifton Koledž, Triniti Koledž, Kembridž
Naučni rad
PoljeCivilni sluga Njenog kraljevskog veličanstva, matematičar i Klasični učenjak
Poznat poArchimedes: Works
The thirteen books of Euclid's Elements (prevod)
A History of Greek Mathematics
(za celu listu, pogledajte listu dole)
NagradeVitez Komandant Reda kupanja
Vitez komandant Kraljevskog Viktorijanskog Reda
Član kraljevskog društva

Ser Tomas Litl Hit (engl. Sir Thomas Little Heath; 5. oktobar 1861 – 16. mart 1940) bio je britanski državni službenik, matematičar, klasični naučnik, istoričar antičke grčke matematike, prevodilac i planinar. Bio je školovan na Klifton koledžu. Hit je prevodio dela Euklida iz Aleksandrije, Apolonija iz Perga, Aristarha iz Samosa i Arhimeda iz Sirakuze na engleski jezik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hit je rođen u Barnebi-le-Vold, Linkolnšir, Engleska, kao sin farmera, Samjuela Hita. Pohađao je Caistor Grammar School i Klifton koledž pre nego što je krenuo u Triniti Koledž u Kembridžu, gde je diplomirao 1896. godine i postao počasni saradnik 1920.[traži se izvor] 1884. godine je položio ispit u državnoj službi i postao pomoćnik sekretara Trezora, postao je stalni sekretar 1913. godine. Trezor je napustio 1919. godine i prešao u Kancelariju za državni dug, gde je ostao dok se nije povukao u penziju 1926. godine. Bio je počastvovan zbog svog rada u državnoj službi tako što je imenovan za Družbenika od Reda kupanja ( Companion of the Order of the Bath) 1903. godine, a 1909 za viteza Reda kupanja i komandant viteza kraljevskog viktorijanskog poretka 1916.[1] Bio je izabran za člana Kraljevskog društva u maju 1912.[traži se izvor]

Umro je u Ashtedu, Suri. Oženio je profesionalnu muzikantkinju Adu Mari Tomas 1914; imali su sina, Džofrija Tomasa Hita i kćerku Veroniku Meri Hit. Hitov sin Džofri je otišao na Triniti Koledž u Kembridžu, pre nego što je postao nastavnik na Amplefort Koledž-u i imao je šestoro dece.

Rad[uredi | uredi izvor]

Hit se razlikuje po svom radu o grčkoj matematici i autor je nekoliko knjiga o grčkim matematičarima.[2] Prvenstveno kroz Hitove prevode savremeni englesko-govoreći čitaoci znaju šta je Arhimed uradio. Međutim, njegov prevod poznatog Arhimedovog Skripta zasnivao se na transkripciji koja je imala praznine, koje su naučnici kao što je Reviel Nec (Reviel Netz) mogli u određenoj meri popuniti korišćenjem savremenih naučnih metoda slika koje nisu bile dostupne u Hitovom vremenu.

Kada je Hitov Arhimedov Rad (Works of Archimedes) objavljen 1897. godine, Arhimedov skript nije bio u potpunosti istražen. Njegov značaj nije prepoznat do 1906. godine, kada ga je ispitivao danski profesor Johan Ludvig Heiberg. Skript je sadržao proširenu verziju Stomachion-a, i raspravu pod nazivom Metoda mehaničkih teorema, za koju se prethodno mislilo da je izgubljena. Ovi radovi su stoga bili u fokusu istraživanja modernih naučnika.

Prevodi i ostali radovi[uredi | uredi izvor]

Napomena: Prikazana su samo prva izdanja; mnogi od ovih naslova su ponovo štampani nekoliko puta.[3]

  1. Diofant Alekandrijski: studija o istoriji grčke algebre (Cambridge: Cambridge University Press,) 1885
  2. Apolonije iz Parge: Ispitivanja na presecima konusa (Cambridge: Cambridge University Press,) 1896
  3. Arhimed: radovi (Cambridge: Cambridge University Press,) 1897
  4. Trinaest knjiga Euklidovih elemenata (Cambridge: Cambridge University Press,) 1908[4]
  5. Aristarh sa Samosa, Ancient Copernicus (Oxford: Clarendon Press,) 1913
  6. Istorija grčke matematike (Oxford: Clarendon Press,) 1921 [5]
  7. Priručnik grčke matematike (Oxford: Clarendon Press,) 1931
  8. Grčka astronomija (London: J.M. Dent & Sons,) 1932
  9. Matematika u Aristotela (Oxford: Clarendon Press,) 1949

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 13. 09. 2006. g. Pristupljeno 29. 01. 2020. 
  2. ^ https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Thomas_Little_Heath&action=edit.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  3. ^ https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Thomas_Little_Heath&action=edit.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  4. ^ (PDF). str. 386—391 [Smith, David Eugene (1909). „Review: The Thirteen Books of Euclid's Elements Translated from the Text of Heiberg by T. L. Heath” (PDF). Bull. Amer. Math. Soc. 15 (8). doi:10.1090/s0002-9904-1909-01778-1.  [[David Eugene Smith|Smith, David Eugene]] (1909). [http://www.ams.org/journals/bull/1909-15-08/S0002-9904-1909-01778-1/S0002-9904-1909-01778-1.pdf „Review: The Thirteen Books of Euclid's Elements Translated from the Text of Heiberg by T. L. Heath”] (PDF). Bull. Amer. Math. Soc. 15 (8). [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[//doi.org/10.1090%2Fs0002-9904-1909-01778-1 10.1090/s0002-9904-1909-01778-1]. ] Proverite vrednost parametra |url= (pomoć).  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć); Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  5. ^ . str. 79—84 [Smith, David Eugene (1923). „Heath on Greek Mathematics”. Bull. Amer. Math. Soc. 29 (2). doi:10.1090/s0002-9904-1923-03668-9.  Smith, David Eugene (1923). [http://www.ams.org/journals/bull/1923-29-02/S0002-9904-1923-03668-9/ „Heath on Greek Mathematics”]. Bull. Amer. Math. Soc. 29 (2). [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[//doi.org/10.1090%2Fs0002-9904-1923-03668-9 10.1090/s0002-9904-1923-03668-9]. ] Proverite vrednost parametra |url= (pomoć).  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć); Sukob URL—vikiveza (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]