Toplica (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Toplica
Toplica u Prokuplju, sa brdom Hisar u pozadini
Opšte informacije
Dužina136 km
Basen10.280 km2
Pr. protok110 ​m3s
SlivCrnomorski
Plovnostnije plovna
Vodotok
IzvorKopaonik, Pančićev vrh
V. izvora2.017 m
UšćeJužna Morava
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
NaseljaProkuplje, Kuršumlija, Žitorađa
PritokeKosanica, Lukovska reka, Banjska reka, Rastovnička reka, Trnavačka reka, Bejašnička reka, itd.
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Toplica je reka u Srbiji, najveća leva pritoka Južne Morave. Karakteristična je po tome što, obilazeći brdo Hisar na ulazu u Prokuplje, jednim delom svog toka teče uzbrdo. Ova retka pojava naziva se epigenija, a Toplica je jedina reka u Evropi koja ima ovu anomaliju.[1]

Geologija[uredi | uredi izvor]

Po povlačenju nekadašnjeg Panonskog jezera, čiji se jedan zaliv duboko zavlačio između planina Jastrepca i Pasjače, ostalo je između ovih planina njegovo zaravnjeno dno. Po takvom zemljištu — sastavljenom od vodoravnih slojeva gline, lapora i žućkaste ilovače — potekla je Toplica preko oko 600.000 godina. Ona se svakako brzo usecala u nekadašnje jezersko dno, dok nije dospela do tvrđih stena, kristalastih škriljaca Pasjače, kada je usecanje znatno usporeno. Kada je nakon nekoliko stotina hiljada godina voda sprala i odnela najveći deo naslaga nekadašnjeg jezera između Vršnika i ogranaka Pasjače, Toplica se usekla u više zemljište sastavljeno od čvrstih stena, dok je prema severu ostalo niže i mekše zemljište, što je anomalija poznata kao epigenija.[2]

Sliv[uredi | uredi izvor]

Izvire na istočnoj strani Kopaonika ispod Pančićeva vrha tako što je grade Blaževačka reka i Đerekarska reka kod sela Sudimlja u opštini Brus a uliva se u Južnu Moravu kod Doljevca. Duga je oko 136 km. U gornjem toku, do iznad Kuršumlije, na dužini od oko 50 km protiče uskom i dubokom dolinom, pa se ranije ovaj kraj zvao „Toplica Tijesna“. U ovom delu Toplica je široka do 15, a duboka do 1 metar. Nizvodno od Kuršumlije protiče kroz uzanu i do 500 metara duboku Topličku kotlinu. Dolina joj je široka do 20 metara i plitka, svega 1,5 metara duboka. To je nekadašnja „Toplica Ravna“. Kod Prokuplja teče kratkim suženjem (Hisarski tesnac), a zatim ulazi u ravnicu Dobriča i do ušća ima izgled ravničarske reke sa izrazito vijugavim tokom, gde je neznatno dublja, a širina se povećava na 25—35 metara.[2]

Sliv Topice zahvata površinu od 10.280 km². Prosečan protok vode na ušću je 110 m³/s. Kolebanje protoka u toku godine je veoma veliko. Najznačajnija pritoka je reka Kosanica. U slivu Kosanice, severozapadni obronci Radan planine, ima oko stotinu zamljanih stubova glavutaka jedinstvenih mikrooblika reljefa u zemlji. Taj deo se naziva Đavolja varoš. Dolinom Toplice i Kosanice vodi železnička pruga koja preko Merdarskog prevoja povezuje Pomoravlje sa Kosovom.

Protok vode[uredi | uredi izvor]

Minimalna izdašnost izvora reke Toplice iznosi 1,1 m³/s, a maksimalna 45 m³/s. Temperatura vode na izvoru iznosi 7 °C. Voda ističe na visini od 2.017 metara nadmorske visine. Toplica prosečno u reku Južnu Moravu donese 110 m³/s vode. Reka Toplica je 1935. godina imala protok čak 986 m³/s to je bio najveći protok ikad zabeležen na Toplici.

Struktura toka[uredi | uredi izvor]

Tok Toplice predstavlja kompozitnu dolinu. Nju čini naizmenično smenjivanje klisura i kotlina.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Samo Toplica uzbrdo teče”. www.novosti.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 23. 5. 2020. 
  2. ^ a b Dukić, Dušan (1952). Naše reke. Beograd: Novo pokolenje. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Toplica na Vikimedijinoj ostavi